Pametna kuna

Komentari 0

Austrija kao primjer hrvatskoj energetskoj politici

Austrija kao primjer hrvatskoj energetskoj politici

Građevina visoke energetske učinkovitosti osigurava stanovnicima čak tridesetogodišnji željeni stambeni komfor, neovisno o promjenama cijena energije

Energetski učinkovita gradnja uvelike doprinosi zaštiti klime i okoliša te istovremeno štiti resurse ograničenih fosilnih sirovina. Štedljivo ophođenje energijom centralna je tema svih današnjih građevinskih pothvata. 

S obzirom da smo nekoliko puta pisali o neiskorištenoj solarnoj energiji u Hrvatskoj, odlučili smo posjetiti stručni skup "Energetska učinkovitost u gradnji: Europska politika o energetskoj učinkovitosti i primjeri dobre prakse iz Austrije" na kojem je bilo riječi o strategiji i poticajima namijenjenih energetski učinkovitim građevinama.

Energetska učinkovitost, zdravlje i udobnost odlikuju građevine budućnosti. 

Pomoćnica ministra za energetsku učinkovitost, Ana Pavičić - Kaselj održala je prezentaciju "Energetska učinkovitost: Politički ciljevi u Hrvatskoj" u kojoj je izložila plan da do 2015. godine sve zgrade javnog sektora imaju jasni energetski certifikat. 

Navela je kako su već počeli provoditi nacionalni program europske obnove zgrada javnog sektora te naglasila da u Hrvatskoj postoji informacijski sustav za zgrade javnog sektora za razliku od drugih europskih zemalja. Takvim aktivnostima se potiče proizvodnja energetski učinkovitih materijala. Cilj je da se potrošnja toplinske energije u energetski certificiranim zgradama svede na svega 5 kWh po metru kvadratnom. 

Trenutno u informacijskom sustavu postoji 1500 zgrada koje bi išle u obnovu poput bolnica, vrtića i većih kompleksa jer se u njima krije veliki investicijski potencijal. Svakako je pohvalno da su neki projekti krenuli te da će ovaj tjedan početi javni natječaj. Konkretno se projekt odnosi na bolnice i domove za djecu, a investicijski potencijal se procjenjuje na 71, 4 milijuna eura. 

Novotarija u cijeloj Europi je da se krene s energetskom obnovom zgrada

Znatno bi se uštedjelo kada bi samo 1 % od stambenih zgrada koje troše više od 200 kWh po metru kvadratnom smanjile trošenje energije. Ana Pavičić Kaselj je navela kako je komplicirano s energetskim certificiranjem stambenog sektora zbog klimatski različitih regija. 

Javna rasvjeta je jedan od ciljeva za energetsku učinkovitost Hrvatske. U zemljama Europske unije to dobro funkcionira dok u Hrvatskoj ide sporije, između ostalog zbog načina financiranja javne rasvjete. Trenutno se sve zemlje u Europi bore za "net zero" energetske zgrade, samim time i Hrvatska. Što je to net zero energy house? Radi se o kući nulte energije koje su osim male potrošnje energije, zanimljive zbog slabog ispuštanja plinova koji izazivaju efekt staklenika.

Trenutno su 27 referentnih zgrada u planu energetske učinkovitosti, a pogotovo su zanimljivi veliki kompleksi na obali kao bolnica na otoku Ugljanu za koju se smatra da ima ogromni potencijal. Pomoćnica ministra za energetsku učinkovitost je naglasila da iskustva iz Europske unije pokazuju da se radi o zahtjevnijim energetskim sektorima. 

Primjer energetske politike u Austriji 

Nakon izlaganja o hrvatskim energetskim ciljevima, održala su se dva predavanja o austrijskoj energetskoj politici. Prema europskom planu 20-20-20, predviđeno je da i Hrvatska do 2020. godine koristi 20% obnovljivih izvora energije. 

U Austriji su zgrade odgovorne za preko 40% potrošnje energije. Trenutno se u Austriji koristi 34% obnovljivih izvora energije, za 21% je smanjena emisija stakleničkih plinova dok je cilj smanjiti do 80%. 

Južna Austrija je navedena kao primjer regije gdje privatni investitori ulažu u gradnju fotonaponskih ćelija i vjetroelektrana. Hrvatski bi jug trebao slijediti takvu politiku zahvaljujući prirodnim resursima koje takvo područje nudi. 

Od 2012. godine Austrija se može pohvaliti oformljenim energetskim računovodstvom i smanjenjem automobila u centru. U skladu s aktualnim biciklističkim prosvjedima, Hrvati bi trebali razmisliti o takvoj politici. Zanimljivo, izlagači su naglasili da za prednost pješačenju ili biciklizmu spram automobila ne treba imati posebnu razvojnu tehnologiju, već jednostavno ugraditi ljudima u svijest važnost za okoliš. "Treba mijenjati svijest ljudi, a tek onda poticajne mjere imaju funkciju", naglasili su austrijski izlagači.

Saznajte još: 

Tko su dobitnici Greenovation nagrada?