Dotjeranim izgledom do veće plaće i željenog promaknuća

Oko 36 posto žena u istraživanju časopisa Maxim odgovorilo je kako ih odbija loš izgled, a 50 posto kolega precjenjuje vještine i produktivnost onih koji dobro izgledaju. I zagovornici sveopće jednakosti i oni koji znaju kako se knjiga ne vrednuje jedino prema koricama ne mogu poreći kako je snaga uglađenog izgleda i odjevnog stila neobično važna kako u karijeri, tako i u privatnom životu. 

Pri upoznavanju ljudi šalju i vizualne signale uz pomoću kojih se pokušavaju predstaviti u novom, što pozitivnijem svjetlu. Ovaj fenomen stručnjaci nazivaju “halo-efekt”, a ljudi koji ga prime podsvjesno stvaraju pretpostavku kako su i drugi, psihički i fizički, aspekti osobnosti jednako pozitivni kao i atraktivan izgled te brižljivo stvoren imidž. Mnogi bi rekli kako je jak, logičan argument jedini način da se u radnoj sredini promijene mišljenja drugih ljudi, no istina je bitno složenija. 

Atraktivni i uglađeni ljudi pokazali su se mnogo uvjerljivijima (osobito u marketinškom poslu) od njihovih manje ulickanih dvojnika. Zaposlenici se također lakše povjeravaju ljudima koji se brinu za izgled i njeguju vlastiti odjevni stil jer pretpostavljaju kako su oni neovisni mislioci na čije je zaključke teško utjecati. Zbog dobrog izgleda zaposlenici će se bolje osjećati u vlastitoj koži te si lakše otvoriti putove prema izazovima u karijeri. 

Upornost dobrog izgleda se isplati

Na intervjuu za posao čovjek se može pouzdati u socijalne vještine i radne kvalifikacije, no ako je konkurencija velika, upravo oku ugodan izgled prevagnut će na stranu stvarnog zaposlenja.

Veća početna plaća zbog fotografije

Životopis uz koje su bile priložene fotografije ugodne oku isposlovale su kod poslodavca 20 posto veću početnu plaću od onih koji su priložili “zapuštenu” fotografiju, pokazalo je američko istraživanje. 

Bolji izgled donosi i deset posto veću plaću

Ljudi koji izgledaju atraktivno i koji se brinu za svoj izgled imaju pet-deset posto veće plaće od manje atraktivnih kolega, pokazuje istraživanje Daniela Hammermesha i Jeffa Biddlea “Ljepota i tržište rada”.