Financiramo poslovne projekte s 80.000 do 1.800.000 kuna!

Pored financiranja velikih infrastrukturnih projekata HBOR intenzivno prati i financira i male poduzetnike i žene poduzetnice kao posebnu ciljnu skupinu. Ivanka Maričković Putrić je izvršna direktorica u Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak te je nadležna za poslove kreditiranja i razvoja novih proizvoda. Osim unapređenja poslovnih procesa, gospođa Maričković Putrić kontinuirano radi i na unapređenju podrške i kvalitete usluge poduzetnicima. Pored aktivnog zalaganja unutar banke, sudjeluje i u raznim povjerenstvima i radnim grupama kao predstavnica HBOR-a, te predstavlja HBOR-a na gospodarskim forumima u zemlji i inozemstvu. Međutim, i danas joj najveće zadovoljstvo predstavlja izravan kontakt s poduzetnicima, a posebno situacije kada sudjeluje u odobrenju kredita za daljnji razvitak i proširenje poslovanja ili izlazak na inozemno tržište poduzetnika kojeg je prvi puta susrela kao početnika. 

Predstavimo djelatnost Hrvatske banke za obnovu i razvitak našim čitateljima? Kako HBOR pristupa poduzetnicima početnicima? 

S obzirom na to da osoba prvi puta kreće u biznis i gleda se koliko je vremena potrebno do mirovine, obvezujemo poduzetnike početnike da se dodatno educiraju. Tako moraju slušati predavanja o tome što je uopće poduzetništvo, na koji način pristupiti jednoj poduzetničkoj ideji, kako uobličiti poslovni plan, koliko vlastitog učešća treba, koja specifična znanja su potrebna jednom poduzetniku. 

Koji je najveći iznos koji poduzetnik-početnik može dobiti od HBOR-a?

Milijun i 800 tisuća kuna je najveći iznos kredita za poduzetnike početnike, uz učešće od 15 posto. A moguće je financirati projekte i od cca 80.000 do 100.000 kuna, a vlastito učešće je uvjet za sve kredite.

Spomenuli ste educiranje poduzetnika. Što nam još možete reći o tom segmentu djelatnosti HBOR-a?

Uz područne urede pokrenuli smo edukacije u 7 koraka do kredita. Radi se o programu koji se odvija u malim grupama u trajanju jednog dana. Poduzetnike pritom poučavamo kako pripremiti investicijski plan, kako strukturirati poslovanje, koje instrumente osiguranja odnosno kolaterale može pribaviti. Radi se o relativno kratkoj edukaciji, no nužno je da i sam poduzetnik aktivno sudjeluje u cijelom procesu. U protivnom, primjerice, možemo dobiti savršeni poslovni plan - koji za poduzetnika napravio poslovni konzultant. U realnosti se radi o planovima, pristupu  i koji često nema veze s realnošću. Bitno je napomenuti kako je za kreditiranje do 200 tisuća kuna potreban poslovni plan, iznad 200 tisuća kuna potrebna je investicijska studija koja je konkretnija i detaljnija u razradi tijekova novca i sl. Ona treba pokazati hoće li projekt uspjeti vratiti uloženo. 

Dobra je stvar što HAMAG nudi kolateral u iznosu 80 posto za poduzetnike početnike a ostatak je predmet investicije. Do dvije godine poslovanja smatrate se početnikom. 15 posto je dio za obrtna sredstva unutar investicija, isplaćuje se na žiro račun tvrtke a poduzetnik to pravda računima te poduzetnik može u poslovanje unijeti i vlastita sredstva, pozajmice, sredstva druge banke, poticaje i sl. 

Približava nam se ulazak u Europsku uniju. Kakve promjene u poslovanju HBOR-a poduzetnici mogu očekivati?

Mi smo u razgovorima da dio sredstava EBRD-a bude plasiran posredstvom HBOR-a za poduzetnike početnike i za malo i srednje poduzetništvo tako da se dio strukturnog fonda usmjeri HBOR-u. Mi bi to onda plasirali kao povoljnije kredite za poduzetnike početnike i  za malo i srednje poduzetništvo. Što konkretno znače – povoljniji krediti? To podrazumijeva i neke niže omjere osiguranja, malo „labavije“ kolaterali, bolji uvjeti, niže kamate. Politika je Europske komisije da se sve više sredstava usmjeri upravo kroz povoljne kredite na duge rokove uz povoljne kamate i fleksibilna osiguranja. 

Vratimo se natrag na Hrvatsko poduzetništvo. Kakva su iskustva s kreditiranjem hrvatskih poduzetnika? Koliko poduzetničkih projekata preživi prvu godinu?

Naša iskustva s kreditiranjima su bolja od europskog prosjeka. To je zato što su naši uvjeti za kreditiranje stroži od njihovih. Vani se daju mikrokrediti do cca 10 000 eura kredita gdje se u startu zna kako će se veći dio otpisati. S druge strane HBOR je definirao svoju ulogu kao ulogu izravnog i detaljnijeg praćenja poduzetnika, s obzirom na rizičnost tog portfelja, za razliku od poslovnih banaka. U tom je i suština jer djelatnosti HBOR-a, gdje mi kao razvojna banka podržavamo tu nišu poduzetnika-početnika na tržištu. 

HBOR je najbolji izbor za poduzetnika početnika jer je cilj minimalizirati rizik. Naša uloga je, kao razvojna banka, da se kroz jamstva HAMAGA zaštitimo od rizika i pokrijemo prazninu koja postoji na tržištu i odobravamo takve kredite. 

Možete li nam dodatno objasniti u kojim stvarima su naši kriteriji konzervativniji?

U EU postoje europski fondovi za kreditiranje malog i srednjeg poduzetništva koji su pokriveni određenim garancijama i očekuje se da pola poduzetnika neće vratiti kredit te su oni spremni za taj gubitak. Mi, za razliku od njih, ne možemo si dopustiti da iz vlastitih izvora imamo značajne gubitke te moramo voditi računa o povratu sredstava. Konkretno, mi nemamo nikakav fond nego se za sredstva zadužujemo. Stoga i gledamo da se svaki kredit mora vratiti. Ako se kredit ne vraća to nije dobro ni za samog poduzetnika te će on tako i HBOR-u i samom sebi stvoriti veliku štetu. Štiteći sebe štitimo i samog poduzetnika.

Koje su najčešće greške poduzetnika-početnika?

Preinvestiranje i pretjerano zaduživanje. Primjerice digne se kredit kod HBOR-a. Kasnije, kada zatreba još sredstava, poduzetnik se dodatno zaduži koristeći kredite komercijalnih banaka i to polako postaje omča oko vrata, koje otežava ili onemogućuje normalno poslovanje. 

Drugi problem je nemogućnost realnog sagledavanja svih potreba za realizaciju projekta. Bitno je moći realno sagledati sve potrebe za realizaciju projekta, jer upravo zbog propuštanja da se to napravi dolazi do nelikvidnosti projekata. Druga greška je – ovisnost o dobavljačima i kupcima. To nije zanemariv problem, posebno danas kada određeni dobavljači i kupci mogu preko noći otići u stečaj i propasti. To je u zadnje vrijeme i najčešći slučaj kod poduzetnika. 

Za kraj ovog razgovora, što možemo poručiti ženama poduzetnicama?

Vidljivo je da su projekti sve bolje pripremljeni, da su sigurniji. Žene su sve opreznije, pa kreću u posao tek kada je ideja zrela i gotova. I to je bitno. Stoga bi naglasila koliko je zapravo to važno za svako pokretanje posla - velika upornost i ustrajnost. Pritom je normalno da će u startu i griješiti ali ne smije se na prvim greškama odustati. Krenite dalje.

U slučaju upita vezanih uz kreditiranje malih i srednjih poduzetnika nazovite Direkciju malog i srednjeg poduzetništva na info telefone: 01/ 4591-554 i 01/4591-685