Klasična glazba, čiji su pozitivan učinak na psihu i radni elan dokazala mnoga istraživanja, kao i jazz koji potiče kreativnost idealna su zvučna podloga
Glazba potiče kreativnost i jača koncentraciju na poslu
Slušanje omiljene glazbe diže razinu dopamina, neurotransmitera zaslužnog za koncentraciju, kaže Peter Quily, trener ljudi s poremećajem smanjene pažnje. Stoga je glazba odličan motivator i na poslu, pogotovo ako je riječ o dosadnim, rutinskim zadacima pri kojima je lako izgubiti fokus i 'odzujati’. Osim što usredotočuje, ona podiže raspoloženje i opušta, ali i zbližava kolege, pogotovo one sličnog glazbenog ukusa. Također pruža osjećaj privatnosti i kontrole nad prostorom jer se slušatelji usredotočuju na jedan zvuk umjesto na brojne izvore uredske buke, objašnjava dr. Nicola Dibben sa glazbenog sveučilišta Sheffield.
No glazba može biti i faktor razdvajanja, pogotovo ako zaposlenici 'navuku’ slušalice jer se tako sprječava komunikacija među kolegama što može biti vrlo stresno, upozorava Dibben. Stoga je najbolje da zaposleni međusobno dogovore izbor glazbe, ali i glasnoću koja će odgovarati svima. Klasična glazba, čiji su pozitivan učinak na psihu i radni elan dokazala mnoga istraživanja, odličan je izbor, kao i jazz koji potiče kreativnost te evergreeni, zaslužni za dobro raspoloženje.
>>>S obzirom da su pjesma i bubanj u prošlosti imali bitnu ulogu pri radu (njima se određivao ritam, motivirali radnici i opuštalo nakon posla), ne čudi da su mnogi poslodavci danas ponovno otkrili njenu važnost u održanju kvalitete rada, kaže dr. Dibben.
>>>Ljudi koji slušaju glazbu kreativniji su i brže rješavaju zadatke od onih koji rade u tišini, zaključak je istraživanje provedenog na sveučilištu Windsor. Glazba također ublažava stres i tjeskobu u radnoj sredini no ne ona “unformirana” koju možemo čuti u trgovinama.