Mislite da živimo u muškom svijetu? Razmislite ponovno!

Svaki poduzetnik, ili barem gotovo svaki, osim uobičajenih zadaća koje se tiču poslovanja i zarađivanja unutar vlastitog obrta ili tvrtke, mora misliti i na jedan bitan segment: Oglašavanje. Mogli bismo reći kako bez oglašavanja nema ni poslovanja. Naravno, to nije u potpunosti točno, no nije ni daleko od istine. Znati kome se obraćamo kada prodajemo svoj proizvod ili uslugu je od neprocjenjive važnosti. Ako se u tome ne snalazimo, možemo koristiti usluge profesionalaca koji zahvaljujući svojoj dugogodišnjoj praksi mogu reći kako znaju kako i kome oglasiti vaš proizvod ili uslugu. Jedan od takvih stručnjaka je i Branko Bernardić, vlasnik i osnivač Studija Bernardić. 

Branka Bernardića upoznali smo tijekom predavanja u sklopu projekta "Od nezaposlene do zaposlene", u organizaciji portala Pametna kuna, časopisa Zaposlena te pod pokroviteljstvom Vladinog ureda za ravnopravnost spolova gdje je sudionicama prenio svoje znanje koje je stekao tijekom karijere u marketingu i dizajnu. Zanimljivo je kako se, prema njegovom iskustvu, tržište najčešće obraća upravo ženama. "Većini tržišnih komunikacija meta su žene, jer su one donosioci odluka, a u manjem broju slučajeva su to muškarci. "Pri uređenju kuće, kuhinje, stana, pri kupovini odjeće za djecu odluke donose žene. A kažete da živimo u muškom svijetu?", zaključuje Branko, koji je svoj dizajn studio i kreativnu agenciju specijaliziranu za tržišno komuniciranje i razvoj brenda, grafički dizajn i vizualne komunikacije pokrenuo prije 3 godine te zapošljava i dva stručnjaka, odnosno - dvije kolegice. 

Konkurentnost na zahtjevnom tržištu

U vremenu kada se definicija uspješnog poduzetnika i načina poslovanja općenito mijenja iz godine u godinu, lekcija koju je dobro dati svima koji se žele otisnuti u poduzetničke vode mora biti - dodatno se obrazujte. I nikada ne prestanite učiti. "To nije odlika samo jedne profesije već svih profesija. Prije se to možda odnosilo na liječnike koji su morali pratiti trendove i saznanja u medicini, no danas je to zadaća npr. i automehaničara jer se tehnologija usavršava i mijenja. Govoreći o tržišnim uvjetima – morate komunicirati putem novih medija i internetskih tehnologija. Kada bi to mogli sažeti, glasilo bi ovako: „Kada misliš da sve znaš, pojavljuje se nešto novo što ne poznaješ“."

Dizajn je samo vrh ledene sante

Osim važnosti usavršavanja bitno je naglasiti i još neke stvari. Poduzetnici moraju razumjeti i primijeniti misao „Mi radimo za vas“. O čemu se radi? "Korisnici diktiraju trendove i cijela tržišna filozofija je zapravo – tržišna. Uvijek se javljaju novi kanali komunikacije, a novi trend je: „Mi radimo za vas“, znači personalizirano i korisnički". 

Branko objašnjava kako dizajn proizvoda i pristup tržištu moraju biti razrađeni i promišljeni. "Bez promišljanja rješenja i onoga što želimo komunicirati, dizajner afirmira sebe ili svoju estetiku umjesto benefit svog klijenta ili proizvoda. Onda se baviš slikarstvom i na neki način umjetnošću ali ne i tržištem. Ako smo tržišno orjentirani tada je bitno da do naše ciljane javnosti dopire ono što komuniciramo. Nije u konačnici nužno da se muškarcima sviđaju reklame proizvoda za žene. Radi se o osjećaju za tržište, koje mora proizlaziti ponajprije iz korisničkog iskustva". Takvo iskustvo se, kako nam Bernardić objašnjava, može samo stvarati ili ga pak kroz razne alate mi usmjeravamo i pomažemo korisniku u stvaranju takvog iskustva. 

"Mi korisniku zapravo impliciramo, a da on toga možda i nije svjestan, progovaramo npr. o tradiciji, o tradicionalnim vrijednostima te ako se on tu pronađe – on će biti potrošač tvojeg proizvoda. No, još je jedna stvar jako bitna. Sam proizvod mora biti pošten. I proizvođači su u konačnici počeli shvaćati kako se posebice putem interneta sve saznaje i širi. Ako želimo prodavati svoj proizvod on prije svega mora biti pošten i autentičan". 

Europsko tržište i identitet

Preko priče o autentičnosti dolazimo i do možda najvažnijeg pitanja - kako opstati na tržištu Europske unije? Branko svoje viđenje objašnjava: "Ako ideš ljetovati u Francusku, tamo očekuješ francuske sireve, francusku hranu, francuske žene i Provansu. Taj identitet već postoji, nametnut nam je i nalazi se u podsvijesti. Ako pričamo o hrvatskom identitetu dogodit će nam se dvije stvari: Ili ćemo ga sami nametnuti i iskomunicirati ljudima diljem Europe, ili će se on sam stvoriti te će ga ljudi definirati. Ljudi imaju potrebu nešto staviti u „ladicu“ odnosno smještati stvari u okvire. Jasnom komunikacijom i dizajnom mi im u tome pomažemo.". 

"Isti je princip i s identitetom proizvoda. Ljudi moraju moći smjestiti proizvod u neke okvire, pomisliti „aha taj proizvod je za to i to“ i imati tu percepciju u glavi. Bitno je vezati pozitivne vrijednosti uz identitet. Biti autentičan. Shodno tome, najveća je greška odricati se identiteta", zaključuje razmišljanje Bernardić.

Postoje li sličnosti između identiteta proizvoda i čovjeka?

"Moguće je povući paralele između ove dva, naizgled nepovezana pojma. Postoji taj fizički i asocijativni dio. Primjerice, znate li što je suština društvenih mreža? To je“like“ i taj cijeli proces „sviđanja“. To su obrasci koji se ponavljaju te koji su oko nas. Primjerice, Facebook je uspješno spojio 2 pojma: „strah“ i „seks“. Strah od toga hoćemo li biti društveno prihvaćeni, a pod „seks“ mislim prvenstveno na mogućnost druženja i ostvarivanja socijalnog kontakta – mogućnosti su neograničene. Poanta je da je ta mreža postavljena i dizajnirana totalno ljudski. A svi dobri dizajni upravo tako funkcioniraju."