Osam članica Europske unije najavilo je ovog mjeseca kako će, nakon što Hrvatska postane punopravna članica 1. srpnja sljedeće godine, vrata Hrvatima biti otvorena
Nezaposleni ste? Nađite posao u Europskoj uniji
Radi se o Finskoj, Litvi, Letoniji, Rumunjskoj, Slovačkoj, Švedskoj i Portugalu, a ostatak članica Europske unije zasad, prema nekim pokazateljima, ostaje pri politici koju su imali i za sve druge nove članice unije odnosno da će uvesti neku vrstu mjera i prema hrvatskoj radnoj snazi, saznaje Večernji.hr.
Zašto mjere i ograničenja?
Uz krizu koja je pogodila države EU, uvođenje privremenih mjera ograničavanja, nakon kojih hrvatski državljani počinju uživati sva prava kao i radnici iz dotične države, odnosno EU, mnoge države shvaćaju kao principijelno pitanje, a ne kao mjeru usmjerenu protiv Hrvata. Onako kako su se odnosile pri prošlim proširenjima, tako će i sada. No, za razliku od Rumunjske i Bugarske, mogu se čuti komentari, hrvatska radna snaga ne predstavlja "prijetnju" njihovim tržištima rada.
Zanimljiv podatak donosi i Finsko veleposlanstvo, naime Hrvati su već na 10. mjestu što se tiče predanih prijava za boravak u Finskoj, lani ih je bilo 587, a većina zahtjeva odnosi se na rad.
Osim Finske, zanimljiv podatak jest i otvaranje vrata švedskog tržišta za Hrvate. Osim Švedske Isto su poručile i države koje su postale članice Eu proširenjem 2004. i 2007. godine – Poljska, Letonija, Litva, Slovačka, Portugal te Rumunjska, iz čijeg veleposlanstva poručuju kako slobodu kretanja radnika uzimaju kao temeljno načelo na kojem počiva jedinstveno europsko tržište, što treba primjenjivati bez diskriminacije na sve građane Unije bez obzira na to iz koje članice dolaze.
„Starije“ članice - zasad bez odluke
Od država koje su članice Unije već duže vrijeme, zasad još nema odluke. Tako iz Austrije, uvijek zanimljive hrvatskim radnicima, odgovaraju da će odluku tek donijeti. Ista situacija je i s Italijom, iz čijeg veleposlanstva napominju kako Italija ima vrlo liberalan režim s Hrvatskom. Francuska, Irska i Ujedinjeno kraljevstvo još nisu donijeli konačnu odluku. Nizozemsko vodstvo također razmišlja o uvođenju prijelaznog razdoblja, ali ni tamo, kao ni u Njemačkoj koja je nedavno liberalizirala zapošljavanje za visokoobrazovane stručnjake, konačna odluka još nije donesena.