Odugovlačite s poslom? Znate li kada ste najproduktivniji?

U radu provedemo jednu trećinu svog života, radimo 7 do 8 sati na dan, 5 ili 6 dana u tjednu, 35 do 40 godina. Sigurno ste se na poslu osjećali tromo, sporije ste obavljali rutinske poslove, konstantno vam nedostaje vremena i nemate energije. Ljudi, po svojoj prirodi, imaju određeno vrijeme kada se mogu fokusirati na ono što rade i kada su najproduktivniji. To sve ovisi individualno. Neki preferiraju raditi ujutro, neki popodne, a neki i u noćnim satima. Sve ovisi o bioritmu pojedinca. Jeste li ikada razmišljali kada ste najproduktivniji te što sve utječe na vašu produktivnost?

Što kažu stručnjaci?

Profesionalci kojima je iznimno bitno imati pravilno usklađen bioritam i dnevne aktivnosti često se konzultiraju sa stručnjacima koji, uz brojne druge lekcije iz organizacije vremena, uvijek naglašavaju i važnost prepoznavanja vlastitog bioritma. Jedan od takvih stručnjaka je i Goran Blagus, poslovni trener i savjetnik, kojeg smo upitali o važnosti prepoznavanja naših najproduktivnijih sati u danu: "Ako produktivnošću smatramo aktivnosti koje za uloženo vrijeme daju najveće i najvažnije vrijednosti, tada smo u takvom stanju tokom dana u prosjeku 2 sata. Zapravo, 2 sata je jako dobro vrijeme, dok prema mojem istraživanju i radu s različitim klijentima, ta brojka u prosjeku bude oko 50 minuta dnevno. Sve ostalo vrijeme se pripremamo, radimo neke rutinirane poslove i nezaobilano - zabavljamo se. Da ne bi bilo zabune, te aktivnosti su iznimno važne i bitno je raditi ih tokom dana. Bez njih ne bi mnogo toga funkcioniralo, no tajna je u pravilnim odnosima koliko vremena provedemo u kojoj kategoriji.

Što se pak tiće nekog uobičajenog dnevnog ritma, najproduktivniji smo ujutro (cca. 30 minuta od buđenja) i to traje cca. 1 sat. Nakon toga pažnja i koncentracija padaju, pa iskorištavamo to vrijeme za neke druge aktivnosti. Drugi val produktivnog vremena je poslijepodne (između 13:00 i 16:00 sati), no on ovisi o tome kako i što smo ručali. Večer generalno nije toliko produktivna, jer dijelom je to zbog ljudskog bioritma (usporavanje tempa radi skorašnjeg spavanja) i životnih navika."

Kako povećati produktivnost?

Ako uspijete prepoznati koje je to vrijeme, možete povećati produktivnost bez da radite više nego od onog nego što trebate. Možete raditi manje sati i učiniti više, samo ako svoj raspored podesite tako da sve najvažnije poslove radite u svojim najproduktivnijim satima. Na slabu produktivnost ne utječe samo radno vrijeme koje vam ne odgovara već i neki drugi čimbenici kao što su karakteristike pojedinaca, ali i mentalitet. 

Blagus navodi kako je "utjecaj slabije produktivnosti na svakog čovjeka individualan. Postoje ljudi koji su "control freakovi" i sve mora biti odmah i savršeno. Generalno, imati takav stav je dobro za neko kraće vrijeme, no često dotični izgore i počnu puno više vremena gubiti na frustracijama i međuljudskim odnosima. Nakon nekog vremena shvate kako ne mogu sve sami napraviti."

Druga strana, vrlo tipična za naše podneblje, je "lako ćemo" i "nema frke" stav. Generalno, mi nismo ljudi koji smo naviknuti na postizanje većih ciljeva od onih koje nam netko drugi nije postavio. No, i kad su ti ciljevi vrlo niski često rokovi isteknu i nastane frka. Tako da je uobičajeno da takvi ljudi 10 dana rade lagano, da bi zadnja 4 dana zapela u poslu. I u većini slučajeva odradi se posao, ali od posljedica takvog iscrpljivanja oporavljaju se po nekoliko dana. Naravno, u svakoj od ovih grupa postoje iznimke, no to su rijetki. Prepoznati ih možemo po tome što su sigurni u sebe, znaju svoje limite i spremni su na kompromise u situacijama kada je to potrebno."

Kako možete znati kada ste najproduktivniji? 

Koji su sati najvažniji za vas? Najlakši način za prepoznavanje svojeg dnevnog ritma je definiranje svojih navika. Za početak razmislite: Funkcionirate li bolje ujutro ili navečer?

Svoje najproduktivnije sate možete prepoznati ovako:

Bolje ste koncentrirani

Izvšavate zadatke brže

Samouvjerenije pristupate zadacima

Imate više energije

Uzbuđeni ste u pristupu prema zadacima, nema straha

Osjećate se svježe, ideje "pršte"

Naravno, svi navedeni znakovi su podložni individualnim varijacijama, no poanta je u općem stanju i raspoloženju - možete li se nečime baviti ili ne? Opći znakovi vremena u danu kada niste sposobni za rad su sljedeći:

Osjećate se slabo / nemate energije

Nedostatak koncentracije

Odgađate zadatke

Iscpljeni ste i nemate energije

Kako biste što bolje ispunili sve svoje obveze, u najkraćem vremenu i što kvalitetnije, vrlo je važno da spoznate koje je vaše vrijeme kada ste najviše produktivni. Pokušajte sve važne poslove, sastanke i obveze obavljati u tom vremenu. Ne samo da ćete sami sebi olakšati život već možete naći vremena i za druge aktivnosti. Primijenite sve što je navedeno i izvucite ono najbolje iz sebe. 

Jeste li znali?

Osmosatni radni dan uveden je tijekom Industrijske revolucije u Velikoj Britaniji. Tvornice su izrabljivale radnike koji su radili u lošim uvjetima i koji su imali neregulirane uvjete što se tiče zdravstvenog osiguranja, mirovina i slično. Uobičajeno je bilo i da rade djeca. Radni dan je trajao 16 sati dnevno, 6 dana u tjednu. 

Zbog ovakvih uvjeta, Robert Owen je zatražio da se radi 10 sati dnevno i zaslužan je za slogan – Osam sati rada, osam sati odmaranja i osam sati rekreacije. 1866. godine, na konvenciji u Ženevi, usvojen je 8-satni radni dan na zahtjev radnika koji su bili u organizaciji International Workingmen. Iako se odluka počela provoditi 1840-tih i 1850-tih u Australiji i Novom Zelandu, većina radnika iz drugih dijelova svijeta morala je čekati do početka i sredinom 20. stoljeća.