Umjesto da radi svoj posao, Kolinda je očito odlučila zaigrati Zokijevu igru. Ili je to odlučila njena ekipa, koja je, nakon fešte, zaključila da može raditi što god poželi
Ne, nisam pogriješila. Napravila sam to svjesno, kako bih demonstrirala koliko je takva vrsta komunikacije uzaludna i kako takvim načinom komunikacije možemo samo izgubiti i jedni i drugi.
Tim je riječima predsjednica Kolinda Grabar Kitarović objasnila zašto je od premijera Milanovića zatražila ostavku. Ne vjerujem u to obrazloženje. To je klasični primjer kontrole štete i neuspješnog spina koji je lansiran s Pantovčaka. A takvih smo se mućenja vode nagledali. Više ne gutamo bez razmišljanja te splačine iz političkih kuhinjabez obzira jesu li glavni kuhari ljevičari, desničari, plavi, crveni, zeleni ili žuti. Jer da je predsjednica stvarno željela upozoriti na neprimjeren način premijerove komunikacije, to bi obrazloženje poslala javnosti isto poslijepodne nakon što je zatražila Milanovićev odlazak. Ili najkasnije dan poslije toga. Zašto je, dakle, čekala više od dva dana?
A zašto nas je uopće odlučila poučavati o štetnosti takvog načina komunikacije? Kao da svi mi ne živimo s Milanovićevim eskapadama, latinskim izrekama, glupim i nerazumljivim šalama, koje se često pretvore u izrugivanje nemoćnima, već tri godine?! Pa gospođo predsjednice, ne trebate nam vi otkrivati toplu vodu jer smo se i sami već bezbroj puta opekli na onu kipuću. I upravo zbog toga je Milanović izgubio sve izbore nakon 2011. godine. Umjesto da radi svoj posao, Kolinda je očito odlučila zaigrati Zokijevu igru. Ili je to odlučila njena ekipa, koja je, nakon fešte za useljenje u Predsjedničke dvore, zaključila da može raditi što god poželi. Ne znam koji je od tih scenarija za nas lošiji. Nisu stari mudri ljudi bez razloga smislili onu “daj čovjeku vlast pa ćeš vidjeti kakav je”. A sutra nas sigurno očekuje nova runda prepucavanja. Što zaključiti? Možda samo: Bože, čuvaj Hrvatsku.
