Picokijada: Đurđevčani slave protjerivanje Turaka piletom

Pedeset i prva đurđevačka Legenda o Picokima ili Picokijada, najveća kulturno povijesna manifestacija u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, u petak je širom otvorila vrata brojnim posjetiteljima koncertom Grupe Magazin i pjevačice Andree Šušnjara na radost nekoliko tisuća posjetitelja.

O značaju ove manifestacije govori i činjenica da joj je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske prije 12 godina dodijelilo trajni status nematerijalnog kulturnog dobra RH. Bogatstvo kulturno- povijesne baštine i tradicijske temelje prepoznala je i Europska komisija koja je Đurđevcu dodijelila status Europske destinacije izvrsnosti o čuvanju i njegovanju nematerijalne kulturne baštine.

Legenda o Picokima živi u Podravini gotovo od 16. stoljeća, iz vremena kad je pod zidine Starog grada stigao moćni Ulama-beg u svom haračkom pohodu po sjevernoj Hrvatskoj. Osmanlije su dugo opsjedali utvrdu Stari grad čekajući da nestane hrane, a iscrpljeni branitelji, poslušavši savjet stare Đurđevčanke, kao svoju posljednju nadu, iz topa su ispalili zadnje pile (picoka) koje su imali. Misleći da branitelji još dugo mogu izdržati opsadu, jer imaju hrane u izobilju, obeshrabreni Turci, uz kletvu moćnog Ulama-bega, da će se uvijek zvati Picoki, odustaju od opsade.

Stari đurđevački grad nikad nije bio osvojen. Đurđevčani su kroz pola stoljeća uspjeli ostvariti izvrstan kulturno-povijesni, folklorni, etnografski, gastronomski, sportski, zabavni te turistički proizvod poznat i izvan granica Lijepe naše, kojemu svake godine svjedoči preko 30.000 posjetitelja.

Svečano otvorenje je u subotu kod zidina Starog grada uprizorenjem povijesne bitke koja je Turke otjerala od Đurđevca a da ga nisu pokorili zahvaljujući dovitljivosti i mudrosti branitelja, koji po Kletvi gotovo pet stoljeća nose naziv „Picoki“.

Ulicama Đurđevca se za trajanja „Legende“ odvija život kakvog više nema. U povorci aranžiranih kola stari se mogu podsjetiti, a mladi po prvi puta vidjeti stare alate i zanate, zaboravljene običaje i nošnje, radove na polju i oko kuće, Podravinu i njenu tradiciju u radu i ruhu. Uz čuvanje tradicionalne podravske gastronomije.