'Posljednji europski diktator', petrodolar autokrati. Ovi ljudi su ušli u Trumpov Odbor za mir

Inicijativa američkog predsjednika Donalda Trumpa, nazvana "Odbor za mir", predstavljena kao povijesni iskorak u rješavanju globalnih sukoba, izazvala je duboke podjele na svjetskoj sceni. Iako je prvotno zamišljen kao tijelo za nadzor obnove Gaze, Odbor je brzo prerastao u ambiciozan projekt koji mnogi vide kao izravnu konkurenciju Ujedinjenim narodima.

Ono što najviše zabrinjava tradicionalne američke saveznike jest popis zemalja i vođa koji su s oduševljenjem prihvatili poziv, stvarajući tako neformalni klub autokrata, populista i kontroverznih lidera okupljenih oko Trumpove vizije svijeta.

Cijena mira i doživotni predsjedatelj

Struktura Odbora od samog početka izaziva kontroverze. Prema povelji predstavljenoj na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, Donald Trump bit će inauguracijski i, kako se navodi, neograničeni predsjedatelj, s ovlastima koje bi mogao zadržati i nakon završetka svog predsjedničkog mandata. Članstvo u ovom ekskluzivnom klubu ima i svoju cijenu. Stalno mjesto osigurava se uplatom od čak milijardu dolara, dok zemlje koje nisu spremne izdvojiti taj iznos dobivaju privremeni trogodišnji mandat.

Američki dužnosnici tvrde da će prikupljena sredstva biti usmjerena isključivo na obnovu Gaze, no kritičari ovaj model nazivaju "pay-to-play" diplomacijom, gdje se utjecaj na svjetskoj pozornici otvoreno kupuje. Trump je Odbor opisao kao najprestižnije tijelo ikad sastavljeno.

Foto: Denis Balibouse

​- Mislim da je to najveći odbor ikad formiran - rekao je Trump novinarima u Davosu.

Međutim, sastav tog "velikog odbora" otkriva da su pozivnice s najvećim entuzijazmom prihvatili upravo oni lideri koje Zapad često kritizira zbog kršenja ljudskih prava i potkopavanja demokratskih institucija.

Okupljanje "neliberalnih" saveznika

Među prvima koji je objeručke prihvatio Trumpov poziv bio je posljednji europski diktator Aleksandar Lukašenko. Njegovo pridruživanje, unatoč dugogodišnjim sankcijama, jasan je signal da Trumpov Odbor ne mari za diplomatske protokole i vrijednosne podjele koje su desetljećima oblikovale međunarodne odnose.

Foto: Denis Balibouse

Najveću je buru, očekivano, podigla pozivnica upućena Vladimiru Putinu. Iako je Trump u Davosu izjavio da je ruski predsjednik pristao pridružiti se, Kremlj je bio oprezniji te je poručio da se "poziv još uvijek razmatra". Sama mogućnost da vođa zemlje koja gotovo četiri godine vodi agresivni rat u Ukrajini postane član tijela za "promicanje mira" za mnoge je europske čelnike bila kap koja je prelila čašu.

Bliskoistočni partneri i podrivanje UN-a

Popis članova utemeljitelja otkriva i snažan fokus na Bliski istok, gdje je Trump osigurao podršku ključnih regionalnih igrača. Egipatski predsjednik Abdel Fattah el-Sisi, čiji je režim često na meti kritika zbog represije, jedan je od stupova Odbora. Pridružili su se i Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Katar. Zemlje u kojima se ozbiljno krše ljudska prava, prvenstveno žena i stranih radnika iz Indije, Pakistana, Nepala itd.

Bibija traži ICC

Nakon početnog oklijevanja, sudjelovanje je potvrdio i izraelski premijer Benjamin Netanyahu, unatoč tome što se suočava s mogućom tjeralicom Međunarodnog kaznenog suda zbog rata u Gazi. Njegovo sudjelovanje uz predstavnike Turske i Katara, koje Izrael smatra prebliskima Hamasu, već sada stvara unutarnje napetosti.

TOMISLAV KLAUŠKI Zašto Milanović i Plenković izbjegavaju kritizirati Trumpa? Zbog straha ili zbog simpatija?

S druge strane, ključni američki saveznici u Europi s dubokom su skepsom odbili sudjelovati. Francuska, Njemačka, Italija, Norveška i Švedska izrazile su bojazan da Trump želi stvoriti paralelnu strukturu koja bi potkopala autoritet Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Tko je pristao

Sljedeće države potvrdile su svoje sudjelovanje u Odboru za mir: Sjedinjene Američke Države, Bahrein, Maroko, Argentina, Armenija, Azerbajdžan, Bugarska, Mađarska, Indonezija, Jordan, Kosovo, Pakistan, Paragvaj, Katar, Saudijska Arabija, Turska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Uzbekistan i Mongolija.