Neka nova pandemija u svakom trenu može početi u svijetu
STRAH OD COVIDA
Prije pet godina proglašena je pandemija zbog koronavirusa: 'Nove bolesti prijete stalno...'
Čitanje članka:
4
min
Još u drugoj polovini 2019. godine počele su se polako diljem svijeta širiti vijesti o misterioznom virusu koji su pojavio u Kini. Ljudi su zbog njega obolijevali od teških respiratornih infekcija, i krajem te godine ustanovljeno je da je riječ o novoj vrsti koronavirusa koji je dobio ime SARS-CoV-2. Nitko u tim trenucima nije slutio da će se virus s tržnice u gradu Wuhanu proširiti globalno te prouzročiti dugotrajnu pandemiju koju je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) službeno proglasila 11. ožujka 2020. godine.
Danas, pet godina kasnije, prisjećamo se kako situaciju u Kini isprva nismo doživljavali kao nešto što će dotaknuti i naše živote, ovdje, na drugom kontinentu. No kao što su medicinski stručnjaci i znanstvenici često isticali, virusi ne poznaju granice i putovnice, pa je prvi slučaj zaraze koronavirusom u Hrvatskoj zabilježen u Zagrebu u veljači 2020. kod mladića koji je prethodno boravio u Italiji. Epidemiju je Ministarstvo zdravstva u Hrvatskoj proglasilo na isti dan kad i WHO svjetsku pandemiju, i do 19. ožujka imali smo više od stotinu oboljelih. Prvi smrtni slučaj zabilježen je u Istri.
Život nam se doslovno okrenuo naglavačke, zavladao je strah, a s obzirom da se o virusu nije znalo mnogo to se u javnosti nadomještalo špekuliranjem. Krenule su restrikcije i dotad neviđena pravila, pa smo s pandemijom morali usvojiti i posve nove obrasce ponašanja koji su nam prilično teško padali. Djeca su nastavu pohađala online i bila zakinuta za druženje s vršnjacima, maske, dezinfekcijska sredstva i jednokratne rukavice postali su nužni, i krenulo je nešto za što smo tada prvi put čuli – lockdown. Zatvoreni su kafići i restorani, zaustavila su se druženja i događanja, i zarobljeni u vlastitim domovima pucali smo po šavovima. Firme i obrti su se zatvarali, a ljudi ostajali bez posla. Istodobno, svjedočili smo zastrašujućim informacijama o teško oboljelima i bolnicama krcatim ljudima na respiratorima koji su svakodnevno umirali.
Prvi val, drugi val, komorbiditeti, respiratorne insuficijencije, ljudi iz stožera koji daju izvještaje o svemu što nas je snašlo... Sve to postala nam je svakodnevica u situaciji koju su mnogi nazivali "novo normalno". Iako ničeg normalnog nije bilo u danima kad su ljudima umirali roditelji, djeca, braća, sestre, supružnici, prijatelji... U prosincu 2020. u Hrvatsku su stigle prve doze cjepiva protiv Covida, no odaziv je bio (i ostao) iznenađujuće loš. Jer pandemija je iznjedrila i najveću infodemiju ikada, odnosno, poplavu lažnih i neprovjerenih informacija koje su ljude zbunjivale, a svojevrsni pokret otpora protiv cijepljenja na društvenim mrežama bio je vrlo snažan. Pa su mnogi radije vjerovali neprovjerenim informacijama nego znanosti, zbog čega nikad kao nacija nismo postigli dodatnu procijepljenost, i u Hrvatskoj je tijekom pandemije od Covida umrlo čak 18.213 ljudi. U HZJZ-u su nam potvrdili da je cjepivo i dalje dostupno svima, ali se praktički nitko više ne cijepi. Tek povremeno se sporadično pojavi netko zainteresiran.
Kakva je situacija sada, i što nam je možda najveća prijetnja u budućnosti, pitali smo izv. prof. dr. Iliju Brizića, stručnjaka za razumijevanje virusne patogeneze i imunološkog odgovora na infekcije s Medicinskog fakulteta u Rijeci.
- Virus SARS-CoV-2 i dalje je posvuda. Nije posve sezonalan, iako se više širi zimi, a generalno više ne predstavlja takvu opasnost jer smo stekli imunitet koji sprječava teške kliničke slike. No virus i dalje evoluira. Trenutno postoji nekoliko varijanti koje znanstvenici prate, međutim to više nije toliko javno eksponirano. SARS-CoV-2 je virus koji se brzo mijenja, ljudi i dalje od njega umiru, ali naravno puno manje. Što se cjepiva tiče, bez obzira na veliki pad interesa postoje skupine ljudi koje bi se trebale cijepiti protiv COVID-a, poput, primjerice, starijih i onih s teškim komorbiditetima – kaže izv. prof. dr. Brizić.
Što se tiče mogućih budućih pandemija, izv. prof. dr. Brizić kaže kako su one uvijek izvjesne, baš kao i ova koju smo nedavno proživjeli. Ljudi od pamtivijeka žive zajedno virusima, te ih je u prirodi ogroman broj koji potencijalno mogu zaraziti životinje ili ljude. Znanstvenici su složni da je gripa na vrhu kada pričamo o tome koji bi virus mogao sljedeći dovesti do pandemije. Također, opasnost predstavlja i skupina koronavirusa, o čemu najbolje svjedoči činjenica da su čak tri nova koronavirusa počela inficirati ljude u zadnjih dva desetljeća, ali i novija istraživanja koja pokazuju da se u šišmišima nalaze i nove vrste tih virusa koje mogu inficirati ljudske stanice, odnosno imaju potencijal prijeći na ljude. Uz to, ističe izv. prof. Brizić, postoji cijeli niz virusa koju predstavljaju opasnost značajnog širenja u populaciji, poput primjerice majmunskih boginja.
- Kao poseban problem bih istaknuo to što veliki broj ljudi izbjegava cijepljenje, i već dulje vrijeme svjedočimo problematičnom otporu protiv cijepljenja, pa je sve veća vjerojatnost da ćemo imati značajnih problema s virusima za koje smo mislili da više neće biti javnozdravstveni problem. To je iznimno opasno. Ospice su dobar primjer, jer je u njihovom slučaju riječ o bolesti kod koje je nužna procijepljenost veća od 90 posto da se ne bi proširila epidemija u nekom žarištu – tumači izv. prof. Brizić dodajući da nitko sa sigurnošću ne može reći koliko dugo ćemo biti mirni bez nove pandemije, jer tu su, nažalost, i klimatske promjene koje olakšavaju širenje nekih virusa.
No iz pandemije je proizašlo i nešto pozitivno, pa u tom smislu izv. prof. Brizić kaže da je znanost tijekom tog perioda mnogo naučila i da će prikupljene informacije biti od goleme koristi za daljnji znanstveni napredak. Uz sve to sad imamo i dostupna mRNA cjepiva koja su se intenzivnije počela koristiti tijekom pandemije. Prednost ove tehnologije, u odnosu na tradicionalne tehnologije, je da se može iskoristiti za brzi razvoj cjepiva protiv novih virusa.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
