Prijetio ratom saveznicima, sad govori o dogovoru: Što je Trump zapravo htio od Grenlanda?

Posljednja dva tjedna svijet je svjedočio neobičnoj i zabrinjavajućoj eskalaciji napetosti unutar NATO-a, potaknutoj retorikom američkog predsjednika Donalda Trumpa oko Grenlanda. Nakon uspješne vojne operacije SAD-a u Venezueli, Trump je naglo pojačao pritisak na Dansku i saveznike, iznoseći tvrdnje o "američkom vlasništvu nad Grenlandom", prijeteći vojnom silom i ekonomskim sankcijama europskim partnerima.

Kriza je kulminirala prijetnjom sankcijama protiv osam bliskih američkih saveznika, da bi potom, gotovo preko noći, došlo do dramatičnog zaokreta. Trump je na svojoj mreži Truth Social objavio kako je, nakon razgovora s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom, "postignut okvir budućeg dogovora o Grenlandu".

Iako detalji nisu objavljeni, Rutte je očito odigrao ključnu ulogu u smirivanju situacije koja je prijetila raspadom sjevernoatlantskog saveza. U Danskoj ipak naglašavaju da je pitanje daleko od riješenog. Premijerka Mette Frederiksen poručila je da se može pregovarati o sigurnosti, ulaganjima i gospodarstvu, ali ne i o suverenitetu Grenlanda.

Slično stajalište zauzimaju i grenlandski političari. Zastupnica Aaja Chemnitz izjavila je kako "NATO nema pravo pregovarati o Grenlandu bez Grenlanđana", jasno poručivši: "Ništa o nama bez nas".

Napetosti su dodatno pojačane izvještajem New York Timesa prema kojem se razmatrala mogućnost da Danska prepusti suverenitet nad manjim dijelovima Grenlanda SAD-u radi izgradnje vojnih baza, po uzoru na britanske baze na Cipru. Danska i NATO to nisu potvrdili, a britanska ministrica vanjskih poslova Yvette Cooper naglasila je da je suverenitet Grenlanda "apsolutno neupitan".

Prema NATO-u, razgovori su usmjereni na jačanje sigurnosti Arktika i sprječavanje ruskog i kineskog utjecaja. Jedna od ideja je i uspostava "Arctic Sentry" misije, po uzoru na nadzor Baltika. SAD već ima vojnu prisutnost na Grenlandu temeljem sporazuma iz 1951., s bazom Pituffik i više od 100 stalno raspoređenih vojnika.

Trump, međutim, inzistira da zakup nije dovoljan.

PROBLEM GRENLANDA Sprema se izvanredni samit EU-a o Trumpovim prijetnjama

- Zemlje moraju imati vlasništvo i vi branite vlasništvo, ne branite najmove. A mi ćemo morati braniti Grenland - poručio je prije samo dva tjedna, prijeteći čak i upotrebom sile, prijetnju koju je kasnije povukao na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.

Osim sigurnosti, u fokusu su i rijetki minerali. Trump tvrdi da novi okvir uključuje pristup mineralnim resursima Grenlanda i povezivanje s njegovim planom "Zlatne kupole", sustava proturaketne obrane. Trump je pokušavao kupiti Grenland od Danske još tijekom svog prvog mandata. On tvrdi da je Grenland potreban SAD-u za zaštitu od mogućih napada Rusije i Kine. Osim strateškog položaja, SAD je isticao i ogromne, uglavnom neiskorištene rezerve rijetkih zemnih metala na otoku, ključnih za tehnologije poput mobilnih telefona i električnih vozila.

Stručnjaci, međutim, upozoravaju da je ideja masovne eksploatacije "znanstvena fantastika" zbog ekstremnih uvjeta, nedostatka infrastrukture i visokih troškova.