Hrvatska je dobila novu turističku atrakciju

Pogled na planine i more, povijesni ostaci ljudskog života, građevine u liticama, izvori pitke i planinske vode, raznoliki biljni svijet, svježi zrak te očaravajući mirisi koji pružaju nezaboravno iskustvo spoja čovjeka i prirode. Niz uređenih poučnih staza, multimedijalni Interpretacijski centar Veliki Kaštel, obnovljene crkve te prirodne ljepote svakako su vrijedne vašeg posjeta.

Kotišina je malo selo koje se razvilo podno litica Biokova u najuzdignutijem masivu te je okrenuto moru. Zahvaljujući projektu ''Revitalizacija kulturno-povijesne baštine zaseoka Kotišina'', koji je financiran sredstvima Europskih strukturnih i investicijskih fondova - ovo mjesto je dobilo niz uređenih poučnih staza te je obnovljeno i opremljeno nekoliko objekata koji će vas oduševiti kad ih posjetite. U nastavku saznajte koji su to sve objekti obnovljeni i što svakako morate posjetiti kad dođete u Kotišinu.

Zaputite li se u Kotišinu, svakako posjetite crkvu svetog Martina, koja je prema posljednjim arheološkim istraživanjima podignuta u 13.-14. st. Crkva je sagrađena u romaničkom stilu s polukružnom apsidom, a produžena je krajem 17. ili početkom 18. stoljeća te su joj dodani skromni barokni stilski elementi. Obnovljena je 2019., a za vrijeme obnove radila su se i arheološka istraživanja grobova unutar i izvan crkve. U proljeće će crkvica dobiti dodatnu vrijednost - Stopu Sv. Martina, europsko obilježje spomenika koji su posvećeni sv. Martinu, biskupu iz Toursa.

Obiđite i  razgledajte skladnu neolitsku crkvu svetog Ante koja se nalazi iznad središta Kotišine. Uz crkvu je za vrijeme njene rekonstrukcije napravljena pozornica na otvorenom PROSLAP. Pozornica posjetiteljima pruža dojam da se događaji održavaju usred netaknute prirode, podno litica planine s nezaboravnim panoramskim pogledom.

Ono što svakako morate posjetiti nađete li se u ovom kraju je utvrda Veliki kaštel ugrađena u same litice Biokova. Nakon obnove i rekonstrukcije unutar utvrde implementiran je edukativni Interpretacijski centar Veliki Kaštel. Opremljen je najsuvremenijom multimedijalnom tehnologijom. Središnje je mjesto interpretacije i prezentacije kulturne i prirodne baštine Kotišine, i to kroz tri teme postava: arheološka, etnološka i prirodna baština. U prostorima Interpretacijskog centra, koji se prostire na više etaža, možete vidjeti arheološke eksponate pronađene na lokalitetu sela Kotišina. Tu su brojne etnološke priče te niz poučnih sadržaja koji predstavljaju način i stil življenja lokalnog stanovništva te sinergiju djelovanja čovjeka i prirode. Kako se u Kotišini nalazi Biokovski botanički vrt Kotišina, tako je zapravo najveći dio Interpretacijskog centra posvećen prirodnoj baštini i bogatoj biljnoj raznolikosti na širem lokalnom području, a osobito baštini Biokovskog botaničkog vrta Kotišina i ostavštini njegovog osnivača fra Jure Radića.

Prošećite i do središta sela. Naime, u ambijentalnom središtu starog sela obnovljena je, kao spomen-dom, rodna kuća Kotišanina i potomka drevnog plemena Kačić, Petra Perice. Petar Perica bio je isusovac, pjesnik i mučenik te autor iznimno popularnih napjeva.

Ljubitelji biljaka i prirode tijekom cijele godine mogu uživati u Biokovskom botaničkom vrtu Kotišina. To je planinski botanički vrt koji se nalazi u centru sela, na samim obroncima planine Biokovo i dio je Parka prirode Biokovo. Vrt je zamišljen kao "Biokovo u malom". Specifičan je svojim izgledom i osobinama jer sadrži  samorodnu floru koja je autohtona za područje Parka prirode i Podbiokovlja. U vrtu se mogu pronaći različita staništa, kamenjari, sipari, obradive površine, vrletne stijene i kanjon Proslap, u kojem se za vrijeme velikih kiša stvara istoimeni slap. Na navedenim staništima trenutno se može vidjeti oko 250 različitih biljaka od kojih su brojne endemske ili strogo zaštićene vrste. S obzirom na to da su sve vrste samorodne, u svakom dijelu godine, bez obzira na klimatske uvjete, mogu se vidjeti cvjetajuće biljke, pa ovaj vrt nosi još i ime "Vrt dvanaest cvjetnih mjeseci".

Kotišina je mjesto koje će vas oduševiti svih dvanaest mjeseci u godini.

Autori fotografija: Ante Bebić, Ivo Ravlić, Mila Lukić, Boris Luetić