Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Trumpova administracija suočava se s izazovima u ostvarivanju prvotnih ciljeva rata s Iranom, dok se fokus prebacuje na ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, ključnog za globalnu opskrbu naftom.
Kada je predsjednik Donald Trump krajem veljače pokrenuo rat s Iranom, njegova početna prognoza bila je da će sukob trajati četiri do pet tjedana. Šest mjeseci kasnije, izlazna strategija još uvijek nije na vidiku, unatoč Trumpovim opetovanim tvrdnjama da je rat dobiven ili da je dogovor o njegovu rješavanju gotovo postignut.
Memorandum o razumijevanju iz lipnja, osmišljen da otvori put prema kraju rata, pao je u zaborav. Zalihe ključnog američkog oružja su se smanjile, a Trumpova administracija preusmjerila se s daljnjih vojnih udara na pojačani ekonomski pritisak na Iran, piše AP News.
Kako se oblik rata mijenjao tijekom posljednjih pola godine, tako su se mijenjali i ciljevi sukoba. Jedan od glavnih ciljeva sada - ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca - nije bio među Trumpovim izvornim prioritetima.
Sjedinjene Države postigle su taktički uspjeh u degradaciji iranskih vojnih sposobnosti. Međutim, neki od ključnih ciljeva koje je Trump postavio na početku sukoba ostaju neispunjeni, dok su se drugi u potpunosti promijenili. Slijedi pregled ciljeva i njihova trenutačnog statusa.
Prošlog lipnja Trump je izjavio da su SAD "uništile" iranski nuklearni program. Ipak, kada je rat počeo, njegovi suradnici opravdavali su napade upozorenjem da je Iran bio samo nekoliko tjedana udaljen od razvoja bombe.
Jedno od najhitnijih pitanja ostaje što učiniti sa zalihama od oko 440 kilograma obogaćenog uranija, koji bi Teheran potencijalno mogao iskoristiti za oružje. Vjeruje se da je materijal zakopan ispod tri lokacije koje su SAD i Izrael bombardirali prošle godine. Trump je 29. svibnja u objavi na društvenim mrežama naveo da će ga SAD preuzeti "u bliskoj koordinaciji i suradnji s Islamskom Republikom Iranom, plus Međunarodnom agencijom za atomsku energiju, i UNIŠTITI".
Iran nije potvrdio hoće li na to pristati. Stručnjaci upozoravaju da bi, bez dopuštenja Irana, zapljena materijala bila opasna misija koja bi zahtijevala značajno raspoređivanje američkih trupa unutar zemlje.
Jedan od primarnih ciljeva sada je ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, koji nije bio na Trumpovom izvornom popisu. Kroz ovaj vitalni plovni put prolazilo je oko 20 posto svjetske nafte. Iran ga je iskoristio kao točku pritiska na globalno gospodarstvo te je tjesnac uvelike zatvoren od početka rata, što je dovelo do rasta cijena goriva i gnojiva te stvorilo ekonomski i politički pritisak u SAD-u.
Trump je izjavljivao da bi predloženi dogovor s Iranom uključivao ponovno otvaranje tjesnaca i prekid američke blokade teheranskih luka, no u drugim je prilikama sugerirao da bi taj međunarodni plovni put nekako mogao postati američki teritorij, pa čak i da bi SAD mogao nametnuti cestarinu brodovima u prolazu.
Također je više puta ponovio da je tjesnac otvoren, uključujući i tijekom intervjua u srijedu na radijskoj postaji konzervativnog komentatora Glenna Becka.
- To je funkcionalan tjesnac. Da, s vremena na vrijeme pojavi se dron ili raketa ili nešto slično, ali to je vrlo funkcionalan tjesnac - rekao je Trump.
Jedan od glavnih ciljeva koje je administracija postavila bio je "uništiti njihove projektile i sravniti njihovu raketnu industriju sa zemljom". Krajem ožujka, Trump je izjavio da su iranski projektili "uglavnom desetkovani" i da je 90 posto njihovih projektila i lansera uništeno. Do sredine svibnja, ta se procjena smanjila, pa je predsjednik govorio da je uništeno 82 posto iranskih projektila.
Iran je pokazao da i dalje ima sposobnost izvođenja napada u regiji, uključujući napade dronovima na brodove koji plove kroz tjesnac.
Na početku rata, predsjednik i njegova administracija ponekad su navodili ovaj cilj kao samostalan, dok bi ga u drugim prilikama izostavili s popisa. Središnje zapovjedništvo SAD-a potvrdilo je da su mete napada u Iranu uključivale postrojenja za proizvodnju oružja te tvornice za izradu projektila i dronova.
Državni tajnik Marco Rubio početkom lipnja rekao je zastupnicima da je Iran pretrpio "ogromno uništenje" svoje obrambene industrijske baze.
- Gubitci se kreću od 80 do 90 posto. Trebat će im godine da je obnove - izjavio je Rubio.
SAD i Izrael brzo su uspostavili zračnu nadmoć nad Iranom, gdje su letjeli uglavnom bez otpora. Rubio je zastupnicima rekao da Iran i dalje posjeduje sposobnosti za korištenje dronova, ali mu nedostaje mogućnost napada rojevima dronova kao na početku rata. Također je naveo da Iran više nema mornaricu te se oslanja na mala plovila opremljena strojnicama koja uznemiruju brodove i ponekad postavljaju mine.
Trump je u srijedu rekao da su iranska mornarica i zrakoplovstvo "potpuno nestali".
U ožujku je Trump na društvenim mrežama dodao još jedan cilj: "Zaštita, na najvišoj razini, naših bliskoistočnih saveznika, uključujući Izrael, Saudijsku Arabiju, Katar, Ujedinjene Arapske Emirate, Bahrein, Kuvajt i druge."
SAD održava tisuće vojnika u bazama i drugim postrojenjima u regiji, ali Trump nije jasno rekao koliko je daleko spreman ići dugoročno u zaštiti saveznika. Kada je SAD u lipnju objavio da je Iran ispalio projektile na Kuvajt i Bahrein, američke snage su odgovorile napadima na Iran.
Ipak, jedan saveznik - Oman - nije osjetio toplinu Trumpove zaštite, već se suočio s njegovim bijesom zbog pregovora koje je vodio s Iranom oko Hormuškog tjesnaca. Sredinom kolovoza, Trump je u jednom intervjuu zaprijetio da će SAD bombardirati Oman ako se "uplete", koristeći pritom i psovku za naglasak.
24sata © 2026
