Tema mobinga i svega što ovaj nezdravi odnos povlači za sobom bila je tema podcasta Vox Medicus, autorice i voditeljice Tomislave Vucelić, koja je o ovom problemu današnjice pričala s mr. sc. Andrejom Kostelić-Martić
BIVŠE HRT-OVKE U NOVOM PODCASTU
Kad posao postane izvor straha: Kako prepoznati mobing prije nego što ostavi trajne posljedice
Čitanje članka:
3
min
Gotovo da ne postoji odrasla osoba koja se barem jednom nije susrela s mobingom na radnom mjestu – ako ne osobno, onda kroz iskustva kolega, prijatelja ili članova obitelji. Ipak, o toj se temi i dalje govori oprezno, kao da je riječ o osobnom neuspjehu, a ne o ozbiljnom društvenom problemu. Prevelik stres, nesigurnost radnih mjesta i narušeni međuljudski odnosi postali su svakodnevica mnogih radnika, a granica između „normalnog pritiska“ i zlostavljanja često se briše. Upravo zato mnogi prekasno shvate da se ne radi samo o lošem periodu ili zahtjevnom nadređenom, već o sustavnom zlostavljanju.
Tema mobinga i svega što ovaj nezdravi odnos povlači za sobom bila je tema podcasta Vox Medicus, autorice i voditeljice Tomislave Vucelić, koja je o ovom problemu današnjice pričala s mr. sc. Andrejom Kostelić-Martić, magistricom kliničke psihologije te kognitivno-bihevioralnom i EMDR terapeutkinjom s višegodišnjim iskustvom u radu s ‘mobingiranim’ osobama na radnom mjestu.
Kao jedan od najvećih problema u prepoznavanju mobinga dr. Kostelić-Martić istaknula je činjenicu da se često miješa sa stresom na poslu ili nasiljem na radnom mjestu.
-Iako nijedan od tih oblika ponašanja nije prihvatljiv, među njima postoje važne razlike.Stres na poslu najčešće proizlazi iz loše organizacije rada, nejasnih uloga, prevelikog opsega zadataka i kratkih rokova. U takvim situacijama pod pritiskom su svi zaposlenici, bez jasne namjere da se nekoga izdvoji ili eliminira. Nasilje na radnom mjestu podrazumijeva nepristojno, ponižavajuće ili agresivno ponašanje nadređenih ili kolega, no ni ono nužno ne uključuje dugoročnu strategiju protiv jedne osobe - naglašava dr. Kostelić-Martić.
Kod mobinga je riječ o namjernom, dugotrajnom i sustavnom ponašanju usmjerenom prema jednoj osobi, s jasnim ciljem – njezinim psihičkim slomom i udaljavanjem iz radne sredine. Da bi se neko ponašanje moglo definirati kao mobing, ono se mora ponavljati najmanje jednom tjedno kroz razdoblje od šest mjeseci.
- Mobing rijetko započinje otvorenim vrijeđanjem ili javnim sukobima. U praksi se vrlo često radi o tzv. tihom mobingu, koji se odvija suptilno, postupno i bez svjedoka. Upravo zato žrtve često sumnjaju u vlastitu percepciju i pitaju se pretjeruju li ili umišljaju problem – upozorava stručnjakinja.
- Može se prepoznati kroz nekoliko tipičnih obrazaca ponašanja. To uključuje onemogućavanje komunikacije, ignoriranje na sastancima i neodgovaranje na e-mailove, zatim širenje glasina i narušavanje ugleda, socijalnu izolaciju te napade na kvalitetu rada. Jedan od čestih obrazaca je i namjerno preopterećivanje poslom, s nerealnim rokovima, ali i suprotna situacija – potpuno oduzimanje radnih zadataka, čime se zaposleniku šalje poruka da je nepoželjan. U ekstremnim slučajevima, mobing uključuje i izlaganje osobe uvjetima koji ugrožavaju njezino zdravlje. Cilj svih tih postupaka ostaje isti – potaknuti osobu da sama da otkaz – objašnjava dr. Kostelić-Martić.
Iako se često misli da su žrtve mobinga osobe slabijeg samopouzdanja, stvarnost je znatno složenija. Statistike pokazuju da svatko može postati žrtva mobinga, bez obzira na dob, spol ili profesionalni status. Kako je naglasila i urednica te voditeljica Vucelić, mobing ne pogađa slabe, nego one koji rade i imaju savjest jer kad si pošten i radišan problem si onima koji to nisu zbog čega mnogi krive sebe misleći da bi izbjegli problem da su jači. A stvarnost je obrnuta.
Dr. Kostelić-Martić kaže da su posebno su ugroženi pošteni zaposlenici koji odbijaju sudjelovati u nezakonitim ili neetičnim radnjama, mladi i obrazovani ljudi s ambicijama, stariji radnici koji postaju „preskupi“ za sustav, osobe s invaliditetom te oni koji se na bilo koji način razlikuju od većine.
Mobing je, prema europskim statistikama, najizraženiji u zdravstvenom sustavu i javnoj upravi, no prisutan je i u privatnom sektoru. Iako dio zlostavljača ima izražene narcisoidne crte ličnosti, stručnjaci naglašavaju da ključnu ulogu često imaju situacijski faktori – strah, ljubomora, nesigurnost i borba za poziciju.
Dr. Kostelić-Martić ističe da je pogubno što posljedice dugotrajnog mobinga ne završavaju s radnim vremenom, niti odlaskom s radnog mjesta, a nerijetko se prelijeva i na privatni život. Žrtve često razvijaju anksioznost, depresiju, nesanicu, panične napade i različite psihosomatske tegobe. Posao postaje okidač straha, a tijelo reagira i na samu pomisao povratka u radno okruženje. Na privatnom polju narušava obiteljske odnose, socijalne kontakte i financijsku stabilnost. U Hrvatskoj dodatni problem predstavlja činjenica da ne postoji poseban zakon o mobingu, dok su sudske naknade niske, a sudski procesi dugotrajni.
Na upit voditeljice Tomislave Vucelić kako riješiti ovaj problem, Kostelić-Martić poručila je kako je važno reagirati na vrijeme, prijaviti zlostavljanje, voditi pisanu evidenciju i potražiti stručnu pomoć. „Zdravlje je najvažnije. Nijedan posao ne vrijedi trajnih posljedica“.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
