'Kajem što sam varao ženu s njenom najboljom prijateljicom'

William P. Young, 59-godišnji kanadski autor, čovjek je čije je djetinjstvo ispunjeno patnjom i seksualnim zlostavljanjem. Njegove rane su ga pratile i u braku, gdje ga je, kako navodi, nevjera prema supruzi dovela na koljena pred Boga. Tada je rođena ideja za “Kolibu”, koja je od 2007., kad je objavljena, do danas prodana u više od 20 milijuna primjeraka. Knjiga se bavi jednim za svijet kontroverznim pitanjem - gdje je Bog u trenucima ljudske patnje? Glavni lik priče suočen je s brutalnim ubojstvom kćeri. Četiri godine nakon toga doživi susret s Bogom ili, točnije, sa Svetim Trojstvom prikazanim u liku krupne vesele crnkinje Elousie (Otac), fizički ne osobito privlačnog nižeg muškarca arapskih crta lica (Sin) i nježne Azijke Sarayu (Duh Sveti). Nakon što dobije odgovore na mnoga vječna pitanja, Mack se miri s Bogom, kojemu je, otkako mu je ubijena kći, gotovo okrenuo leđa.

Autobiografski roman inspiriran zastrašujućim traumama

- ‘Koliba’ je duboko autobiografski roman, ali ljudima radije kažem da, iako priča nije stvarna, ona je istinita. Kreativna fikcija nam omogućuje da preformuliramo naše iskustvo kako bi bilo i drugima razumljivo - govori Young, koji je o svojim traumama i strahovima iz djetinjstva progovorio iz perspektive junaka “Kolibe”. Roman je zapravo metafora za bol, tugu i frustracije koje svatko od nas skuplja tijekom života. Zašto Bog dopušta da se događa zlo? Gdje je kad proživljavamo najveću bol? Koja je uopće njegova uloga u našoj svakodnevici? To su samo neka od vječnih pitanja na koja Young pokušava odgovoriti. A hrvatski obožavatelji imat će ih prigodu čuti na predavanjima u Zagrebu 28. i 29. srpnja, te 30. srpnja u Dubrovniku. 

Paul Young najstariji je od četvero braće i rođen je u Grande Prairie u Alberti u Kanadi. Budući da mu je otac bio misionar, većinu djetinjstva proveo je s roditeljima u Novoj Gvineji, gdje je odrastao s plemenom Dani, koje mu je postalo druga obitelj. Tada nije znao kamo pripada. Kad su Dani na primjer pred njim raspravljali o tome hoće li ubiti njegove roditelje, nije se bojao jer je mislio da je dio plemena, da je urođenik.

Često je sanjao da ga pokapaju i da nitko ne plače na sprovodu

Djetinjstvo mu je bilo tužno. Godinama su ga seksualno zlostavljali. Počelo je kad su mu bile četiri godine, još u plemenu. Roditelji su mu bili stalno zaposleni. Otac mu je bio strog, pa i nije želio provoditi mnogo vremena blizu njega jer je puno gnjeva istresao.

- Često sam sanjao da me pokapaju, da je moj sprovod i da nitko ne plače, da nikome nije stalo do mene. To te natjera da se uvučeš u sebe i umreš ili da pokušaš udovoljiti svima oko sebe. Tako sam ja postao onaj koji hoće zadovoljiti svakoga. Glumac. Kad sam navršio šest godina, roditelji su me poslali u internat. Tamo su me opet zlostavljali - govori Young. Kako kaže, godinama je “lutao” nakon tih monstruoznih iskustava. U međuvremenu se zaljubio i oženio Kim, s kojom je dobio šestoro djece. Nedugo nakon toga Youngu su demoni opet zakucali na vrata. Suprugu je prevario s njezinom najboljom prijateljicom. Afera je trajala tri mjeseca, a Younga je na kraju razorilo grizodušje. Razmišljao je o samoubojstvu jer nije imao hrabrosti priznati Kim što je učinio. Ipak, odlučio se na potonje, a iz te borbe sa samim sobom nastala je “Koliba”.

Prva knjiga donijela mu je slavu preko noći. Naime, do njezine objave bio je domar, činovnik i noćni portir u hotelu u oregonskoj provinciji, a kad je napisao rukopis, koji je kopirao u 15 primjeraka i prvotno ga namijenio supruzi i djeci te bliskim prijateljima, oni su ga nakon čitanja nagovorili da potraži izdavača. Put je bio dug i trnovit. Čak 23 izdavačke kuće odbile su ga objaviti, pa su njegovi prijatelji, dvojica pastora - Wayne Jacobsen i Brad Cummings, osnovali posebnu tvrtku Windblown Media i objavili knjigu. Nakon što je prodano prvih milijun primjeraka, knjigu je primijetio i izdavač FaithWords i odlučio otvoriti izdavačku kuću samo kako bi objavio tu knjigu. Čim se pojavila u knjižarama, reklama više nije bila potrebna jer je usmena predaja bila najmoćniji marketing, a uspjeh knjige zaprepastio je i samog autora. Na pitanje kako se nosi s iznenadnom slavom i kako je ona utjecala na njegov svakodnevni život, Young odgovara:

Prijatelji i supruga nagovorili su ga da objavi prvi roman

- Neki vanjski čimbenici naših života su se promijenili, (živimo u kući koju smo kupili umjesto da smo u najmu, nemam tri posla, osnovali smo zakladu kako bismo pomogli drugima, puno više putujem i mogu sudjelovati u razgovorima sa širom i mnogo raznovrsnijom publikom), no sve ono što je uistinu bitno je bilo prisutno i prije nego što sam napisao ‘Kolibu’. Pisanje te knjige stoga mi nije donijelo ništa u pogledu identiteta, sigurnosti, dostojanstva, značaja, važnosti, značenja, svrhe, sudbine ljubavi, zbiljâ naših života koja su uistinu važne. To mi daje veliku slobodu glede toga što će se dogoditi s onim što napišem. Napisano može ostati nesputano, slobodno i temeljiti se na talentu - kaže Young. U svijetu u kojem religija postaje sve nevažnija Young je na neki način došao kao osvježenje jer se on u djelima bori s vječnim pitanjem - gdje je Bog u svijetu ispunjenom boli. Young ne vjeruje da nas Bog kažnjava.

Smatra se produhovljenim, ali ne i religioznim čovjekom

- Vjerujem da nas smrt ne može rastaviti od Božje ljubavi (Rimljanima 8,38-39). Svi ćemo stati pred Njega, koji nas najbolje poznaje i najviše voli. Ne vjerujem u Boga koji je osvetoljubiv i kažnjava (djelomično i stoga što ne vjerujem da kazna poništava zlo ili donosi stvarnu pravdu). Vjerujem da je Bog ljubav, vatrena i puna strasti, i ispravan odgovor na zlo i nepravdu. Ta ‘vatra’ je međutim ‘za’, a ne ‘protiv’ nas. Svaki roditelj se suprotstavlja onome što nanosi bol ili šteti onima koje voli, a vjerujem da ta duboka ljubav potječe od Boga - rekao je autor.

O sebi govori kao produhovljenom, ali ne i religioznom čovjeku.

- Pretpostavljam da to ovisi o vašoj definiciji religioznog. Mislim da Bog nije došao čovječanstvu kao Isus kako bi uspostavio novu religiju. Naprotiv, mislim da nas je Bog želio uvesti u odnos, nešto što će nas odmaknuti od vjerskih mitova i podjela. Ako pod religijom smatrate da sadržaj mora imati veze s duhovnošću ili vezom s Bogom kao Ocem, Sinom i Duhom Svetim, onda da, pretpostavljam da je sve što pišem vjerskoga karaktera. Ali općenito govoreći, ne vjerujem religiji, vjerujem Bogu - kaže.

Prije dvije godine objavio je drugi roman. “Prekretnica” priča priču o dubokoj preobrazbi muškarca uhvaćenog u mrežu patnje koju je stvorio sam, negdje između neba i zemlje. Zanimljivo je da je Young napisao 250 stranica “Prekretnice” u 11 dana.

Štivo koje vodi u bit božanskog postojanja

“Koliba” se bori s vječnim pitanjem - gdje se nalazi Bog u svijetu ispunjenom neizrecivom boli. To je izvanredno štivo koje vodi u samu bit božanskog postojanja usred stravične ljudske patnje. “Koliba” je izazvala kontroverze, kritičari su joj zamjerali da teološki gledano spada u perolaku kategoriju i/ili da jednostavno pogrešno prikazuje Boga, Isusa i Duha Svetog u okviru Svetog Trojstva. “Prekretnica” priča priču o dubokoj preobrazbi muškarca uhvaćenog u mrežu patnje koju je stvorio sam, negdje između neba i zemlje. 

Oba Youngova romana potražite na kioscima, u knjižarama Naklade Ljevak i na mondo.hr, svaka stoji samo 39,90 kn.