Kod nas koncerti do 1000 ljudi, Slovenci traže pomoć, a Nijemci provode eksperiment na publici

Glazbena industrija posljednjih je šest mjeseci korona krize u ozbiljnom kolapsu. Estradnjaci i 'veliki igrači' žale se jer im je propalo unosno ljeto i praktički sve veće svirke, oni 'mali', nazovimo ih gažeri, ionako prije pojave virusa i zabrana djelovanja nisu akumulirali prihode koji bi ih danas ostavili mirnima u ovakvoj situaciji. Pritisak je sve snažniji na Stožer, a udruženi glazbenici potražuju svoja prava i naknade, no 'normalne' koncerte, posve je izgledno, na još neko vrijeme mogu zaboraviti. 

VOJKO, PIPSI, IDA PRESTER... Organizatori koncerata u MSU 'zaradili' kazne od 30.000 kuna

Ipak, kap koja je za mnoge 'prelila čašu', bilo je nedavno kažnjavanje organizatora koncerata u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti. U otvorenoj, nenatkrivenoj garaži muzeja prvog vikenda u rujnu upriličen je dvodnevni hip hop festival Drito, a onog sljedećeg koncerti bendova Nipplepeople i Pips, Chips & Videoclips. Na svim tim nastupima utvrđeno je nepoštivanje epidemioloških mjera te su organizatorima propisane prekršajne kazne u novčanom iznosu od 30.000 kuna, što je podiglo mnogo prašine. 

Jedan razlog za revolt svakako je taj što se pokazalo da Stožer 'trenira strogoću' na mjestima i akterima za koja procjenjuje da to može, dok je potpuno jasno da su oni drugi zaštićeni i amnestirani svake epidemiološke krivnje. Drugi je, dakako, taj što ni šest mjeseci nakon eskalacije i 'novih normalnih' okolnosti nije dovoljno jasno što se smije, a što ne. Pravila se mijenjaju iz tjedna u tjedan, a nisu posljednjih mjeseci uvijek bila ista ni u svim županijama, a posebice na razini regije ili pak Europske unije. 

POLITIČARE SE NIJE KAŽNJAVALO: Ministrica kulture: 'Preporuke se moraju poštovati ako želimo nastavak kulturnog života'

U Hrvatskoj su tako trenutačno na snazi sljedeće epidemiološke preporuke HZJZ-a, kad su u pitanju umjetničke izvedbe, kulturni programi i manifestacije. Fizička udaljenost između posjetitelja trebala bi biti 1,5 metra, a 4 metra očekuje se udaljenosti između posjetitelja i izvođača na sceni. Preporučuju se sjedeća mjesta, a plesnim podijima je 'odzvonilo'. HZJZ je odredio i najveći dozvoljeni broj posjetitelja na spomenutim događanjima. U zatvorenim prostorima dopušten je ulaz najviše 500 posjetitelja, dok ta brojka na otvorenom iznosi 1000. Osjetno manje ljudi od tog maksimuma bilo je u otvorenom prostoru MSU-a, mjerila se posjetiteljima temperatura, dijelile su maske, no ipak je nastao problem. Pojedinci u publici, vjerojatno osokoljeni prvim koncertnim iskustvom još od zime, bili su previše prisni i nisu zadržavali dovoljan razmak. Kako točno tome doskočiti? Nije uopće jasno. 

Slična pravila kao u Hrvatskoj vrijede i u nekim drugim zemljama. U Srbiji je, primjerice, maksimalan broj posjetitelja na ovakvim okupljanjima još manji i iznosi 200 ljudi, uključujući i otvorene prostore, a sve slične epidemiološke mjere vrijede na onim rijetkim događanjima koja se na kraju ipak odigraju. U susjednoj Sloveniji na koncertu smije biti između 50 i 500 ljudi, ovisno o veličini i tipu koncertnog prostora, a propisana distanca između publike i izvođača još je veća. Tamošnja udruga glazbenika i kulturnih djelatnika od Vlade upravo zahtijeva pomoć od u mjesečnom iznosu od 700 € za sve one kojima je onemogućen normalan rad za vrijeme korona krize. Sličan potez već su ostvarile britanska, njemačka i talijanska vlada, koje su milijardama eura podržale kreativni sektor u ovim teškim danima. I tamo, dakako, vrijede restrikcije kad su u pitanju glazbeni nastupi.

Ipak, veće zemlje predviđaju i nešto veće brojke. Sredinom kolovoza u Velikoj Britaniji se odvio prvi koncert u novim 'normalnim' okolnostima, a organizator je dobio zeleno svjetlo za 2500 ulaznica, no grupe ljudi od po maksimalno pet posjetitelja morale su biti međusobno odvojene.

Imaju li sve te restrikcije zapravo smisla trude se saznati Nijemci, koji su krajem kolovoza u Leipzigu organizirali eksperimentalni koncert s 1500 ljudi u zatvorenom, manjem prostoru. Da nije bilo maski, rekli bismo 'kao u starim vremenima'. Riječ je o volonterima koji su na ovaj način dobrovoljno sudjelovali u istraživanju cijenjenog sveučilišta Martin Luther University of Halle-Wittenberg, čije će spoznaje o širenju virusa, nadaju se, pomoći u boljem razumijevanju riskantnih i onih manje opasnih društvenih interakcija.