Muriel Barbery gostovala na Festivalu svjetske književnosti

Francuska spisateljica i filozofkinja Muriel Barbery, autorica velikog svjetskog literarnog hita 'Otmjenost ježa', boravila je u petak u Zagrebu, gdje se kao gošća Festivala svjetske književnosti (FSK) susrela sa svojim hrvatskim čitateljima u razgovoru o romanu koji ju je proslavio, novome romanu koji uskoro izlazi u hrvatskom prijevodu, filozofiji i literaturi.

Rođena 1969. u Casablanci u Maroku, Barbery se u literarne vode otisnula kao profesorica filozofije na institutu za osnovnoškolske nastavnike u Dijonu.

Na međunarodnoj se literarnoj pozornici pojavila prije desetak godina, kada je njezin uvrnuti filozofski drugi roman 'Otmjenost ježa' (2006.) postao svjetski hit preveden na tridesetak jezika i prodan u preko sedam milijuna primjeraka. Knjigu je u nas objavio nakladnik Litteris, u prijevodu na hrvatski Zore Suton.

 U razgovoru koji je moderirala prevoditeljica Ursula Burger Oesch, autorica je istaknula kako je filozofija bila njezina 'greška iz mladosti', jer njezina je prva ljubav oduvijek književnost.

- Filozofija je bila jedan zanimljiv put u mojem životu, ali neplodan, jer najviše svjetla u životu nisu mi dali veliki filozofski traktati, već veliki romani koje sam pročitala kada sam bila mlada - kazala je Barbery gostujući u središnjem festivalskom programu književnih tribina 'Razotkrivanje' u Velikoj dvorani Kina Europe.

- Bili su to uglavnom veliki ruski i američki romani - u njima je sadržano sve, i traganje za ljepotom, strašću, ljubavlju; i ljubav i bol i kraj iluzija, a također i puno radosti i ljubavi prema životu, što nisam pronašla u Spinozi već prije u Tolstoju - napomenula je.

Uspjeh knjige autorici je omogućio da napusti posao profesorice filozofije i niz godina provede u inozemstvu, u Japanu, Francuskoj i Nizozemskoj.

Na književnu se scenu vratila 2015. s knjigom 'La Vie des Elfes' (Život vila), 'romanom koji nije ni fantasy roman ni bajka', pisanim u maniri magičnog realizma. Roman će na hrvatskome biti objavljen 2017. u izdanju nakladnika Vuković & Runjić.

Jedna od najprevođenijih i najprodavanijih suvremenih francuskih autorica, Barbery je još napisala roman 'Une Gourmandise' (Poslastica, 2000.), prequel "Ježu" preveden na dvanaest jezika.

Satira i fantasy u službi dobre literature

'Otmjenost ježa' šarmantna je, blago satirična priča čija se radnja događa u jednoj buržujskoj pariškoj zgradi u sedmom gradskom okrugu, s glavnim likom kućepaziteljice koja čita filozofske knjige i romane a pred stanarima koje svaki dan susreće glumi analfabetizam, te nadarenom i suicidalnom 12-godišnjom djevojčicom koja u toj zgradi živi.

'Život vila' posve je drugačije zamišljena knjiga, prva od planirane dvije u kojoj su glavne junakinje ponovno dvanaestogodišnje djevojčice: Marie i Clare  žive jedna u Francuskoj a druga u Italiji i imaju posebne moći.

- Kada ne bi postojala želja za novim susretom, ne bi bilo moguće pisati novu knjigu - istaknula je Barbery. 

- No, ono što je zajedničko svim mojim romanima, bez obzira na to koliko se međusobno razlikuju, to su teme koje se tiču pitanja nevinosti, oduševljenja, prijelaza iz djetinjstva prema odrasloj dobi; traganje za ljepotom, ljubav prema kulturi i vjera u božanstvo glazbe - napomenula je.

 - Svaki put pokušavam naći neku drugu fasetu istog tog dijamanta koji pokušavam oblikovati, fasetu koja će ga osvijetliti na neke druge načine - dodala je.

 Svijet Marie i Clare šaroliki je kaleidoskop vilenjačkih likova koji uključuje i jednoroga, gigantsku vjevericu, divlju svinju koja mijenja oblik, te vidru s ljudskim licem. Kada gubitak ravnoteže među živim bićima počne gurati svijet u kaos, dvije djevojčice, njihovi umjetnički talenti i duboka povezanost s prirodom, jedina su nada u spas.

 Na ideju za roman, kako je otkrila, došla je neuspješno pokušavajući svojem suprugu opisati svoj doživljaj ljepote japanskih vrtova. 

- Ono što se dogodi kad počnete pisati knjigu spoj je tolikih brojnih elemenata da je jako teško razlučiti koji je bio onaj početni impuls - kazala je Barbery.

- No, ideja toga romana nije posljedica susreta s dvije djevojčice koje imaju nadnaravne moći, već je proizašla iz mojeg pokušaja da svojem suprugu prenesem svoje predivno iskustvo tih vrtova. Kad sam shvatila je da mi nedostaju riječi, okrenula sam se slici vilenjačkoga svijeta, jer ti su vrtovi kao da su ih crtale ruke vilenjaka -  kazala je.

Roman o ljepoti prirode

 Autorica je istaknula kako si, kada je počela pisati taj roman, nije željela postavljati nikakva ograničenja, a bilo joj je izrazito bitno da svi njegovi likovi budu jako povezani s prirodom, "da budu opijeni svojim prisustvom u prirodi, da imaju želju biti s prirodom koja nas okružuje", jer "taj roman prije svega govori o povezanosti ljudi s ljepotom, o ljepoti koju stvaraju ljudi ali i onoj koju stvara priroda, koju nam pruža priroda kako bismo ju mogli primiti i gledati".

- Željela sam pišući vrlo klasičan roman, pisati o likovima koji dolaze iz nekog fantasy svijeta. Mislim da to pridonosi šarmu književnosti, jer književnost ima mogućnost da unese san u ono što je realnost - kazala je autorica, istaknuvši kako je 'kad je riječ o fikciji, moguće apsolutno sve'.

- No, od velike ideje ne nastaje roman jer svi imamo ideje a da bi se one prenijele u tekst, potrebno je puno toga, potrebna je ta jedna iskrica koja vas vuče prema tome da godine provedete pišući romane -  napomenula je autorica, koja upravo radi na nastavku priče o Mariji i Clari, u kojoj će dvije heroine ujediniti snage uslijed izbijanja svemirskog rata.

- Moj književni laboratorij trenutno je, kao i uvijek, u užasnom neredu i puno se stvari tamo krčka - kazala je Barbery. "

- Život vila' će se nastaviti, jer kao što nije bilo ježa u 'Otmjenosti ježa', tako nije bilo puno vilenjaka u 'Životu vila', a to će se u nastavku promijeniti - poručila je.

Tribina s Barbery zaključila je program šestog dana održavanja FSK-a, koji se ove godine održava od 4. do 11. rujna u Zagrebu, te od 5. do 14. rujna u Splitu. Druženje s autoricom nastavit će se u Zagrebu u subotu u Medijateci Francuskog instituta.