Hrvatska eurovizijska pjesma 'Andromeda' izazvala je kontroverze u Turskoj zbog povijesnih i simboličkih elemenata koje dio javnosti tumači kao negativnu poruku o Osmanskom Carstvu
EVO ŠTO PIŠU
Pjesma 'Andromeda' grupe Lelek podigla prašinu u Turskoj
Čitanje članka:
2
min
Hrvatska predstavnica na Eurosongu 2026., pjesma 'Andromeda' grupe LELEK, našla se usred neočekivane međunarodne bure. Iako je spoj tradicijskih elemenata i modernog zvuka u regiji uglavnom naišao na pozitivne reakcije, u Turskoj je pjesma potaknula lavinu kritika zbog povijesnih i političkih konotacija koje su tamošnji mediji i publika prepoznali u njezinim stihovima i scenskom nastupu.
Pjesma, kako su autor Tomislav Roso i izvođačice više puta naglasili, crpi inspiraciju iz teških povijesnih iskustava katoličkih žena u Bosni i Hercegovini tijekom razdoblja Osmanskog Carstva. U tom se kontekstu spominje običaj 'sicanja', odnosno tradicionalnog tetoviranja kojim su se žene štitile od ropstva, nasilja i prisilnih brakova, čuvajući tako svoj vjerski i kulturni identitet.
Upravo je ta povijesna pozadina navela dio turske javnosti na zaključak da pjesma promiče izrazito negativan stav prema osmanskom razdoblju. Prema pisanju utjecajnog turskog portala 'Gündem Haber', stihovi poput 'Zašto je kćeri rađala u strahu' i 'Nisu naše majke iznedrile roblje' ostavljaju prostor za politička tumačenja koja, prema njihovom mišljenju, nadilaze umjetničku slobodu i dotiču duboko osjetljiva povijesna pitanja. Kritičari smatraju da se glazbeno natjecanje poput Eurosonga koristi za reviziju povijesti i širenje netrpeljivosti.
Dodatnu kontroverzu izazvale su i tradicionalne tetovaže koje članice grupe LELEK nose tijekom nastupa. Simboli križeva i drugi kršćanski motivi, koji su ključni dio običaja sicanja, u Turskoj su interpretirani kao izravna provokacija i nepotrebno dizanje političkih tenzija. Dok turski komentatori u tome vide simbol otpora osmanskoj vlasti, povjesničari i same izvođačice ističu kako je riječ o stoljetnoj tradiciji. Dr. sc. Vesna Haluga pojasnila je kako je taj običaj od sredine 15. stoljeća spašavao živote žena.
- Od sredine 15. stoljeća spašavale su živote žena za vrijeme osmanskih osvajanja te je kroz njih ispričana priča o opstanku hrvatskog naroda.Tijekom okupacije Bosne katoličko stanovništvo bilo je izloženo stalnim osmanskim napadima, progonima, pljačkama te otmicama i silovanjima djevojaka i mladih žena, kao i danaku u krvi, odnosno odvođenju dječaka i mladića u janjičare - objasnila je Haluga.
Najčešće su se tetovirale djevojčice u dobi između šest i 16 godina, a najzastupljeniji simbol bio je križ, uz razne geometrijske, solarne i cvjetne motive. Tetovaže su se nanosile na šake, prste, podlaktice, a ponekad i na čelo ili prsa.
Ovo nije prvi put da je pjesma na Eurosongu izazvala burne reakcije u Turskoj zbog povijesnih tema. Prošle godine turska je javnost snažno reagirala na grčku pjesmu 'Asteromata', za koju su smatrali da aludira na genocid nad pontskim Grcima tijekom posljednjih godina Osmanskog Carstva. Turska državna televizija TRT tada je uputila i službeni prigovor Europskoj radiodifuznoj uniji (EBU).
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
