Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Njegovi hitovi obilježili su generacije, gitaristički rifovi postali su temelj rock glazbe, a legendarni "pačji hod" jedan od najprepoznatljivijih scenskih pokreta u povijesti.
Prije točno 100 godina, 18. listopada 1926., rođen je Chuck Berry, jedan od najutjecajnijih glazbenika 20. stoljeća i čovjek kojeg mnogi smatraju ocem rock and rolla. Njegove pjesme promijenile su tijek popularne glazbe, inspirirale neke od najvećih svjetskih bendova i postavile temelje žanra koji će osvojiti milijune slušatelja. Iako je preminuo 18. ožujka 2017. godine u 91. godini života, njegov glazbeni utjecaj ostao je neizbrisiv.
Iza velikih hitova i revolucionarnog gitarističkog stila krila se, međutim, mnogo složenija životna priča. Berry je tijekom karijere uživao status glazbenog genija, ali je istovremeno često punio novinske stupce zbog problema sa zakonom i skandala koji su ozbiljno narušavali njegov ugled. Njegov život bio je neobičan spoj velikih uspjeha, osobnih padova i povrataka na pozornicu.
Charles Edward Anderson Berry rođen je u St. Louisu, u relativno dobrostojećoj afroameričkoj obitelji, a zanimanje za glazbu pokazivao je još kao dječak. Ipak, njegove tinejdžerske godine obilježili su problemi koji su ga vrlo rano odveli iza rešetaka. Godine 1944., dok je još bio srednjoškolac, uhićen je zbog oružane pljačke i krađe automobila te je sljedeće tri godine proveo u popravnoj ustanovi.
Nakon izlaska na slobodu pokušao je izgraditi mirniji život. Oženio se Themettom „Toddy” Suggs, s kojom je ostao u braku sve do smrti, a kako bi uzdržavao obitelj, prihvaćao je različite poslove. Radio je u tvornici automobila, ali i kao frizer, dok je glazba u početku predstavljala tek dodatan način zarade.
Početkom pedesetih godina počeo je ozbiljnije nastupati, a važnu ulogu u njegovim glazbenim počecima imao je pijanist Johnnie Johnson, čijem se sastavu pridružio. Upravo je tijekom tih nastupa Berry počeo razvijati prepoznatljiv stil u kojem je spajao blues, country i ritam koji će uskoro postati zaštitni znak rock and rolla. Njegovo eksperimentiranje u početku nije nailazilo na razumijevanje svih slušatelja, a zbog country elemenata koje je unosio u glazbu prozvali su ga "crnim hillbillyjem".
Prekretnica se dogodila 1955. godine, kada je u Chicagu upoznao legendarnog blues glazbenika Muddyja Watersa. Upravo ga je Waters uputio na Leonarda Chessa, vlasnika diskografske kuće Chess Records, ne sluteći da će taj susret promijeniti povijest popularne glazbe. Berry je očekivao da će zanimanje izazvati njegove blues izvedbe, no Chessovu pozornost privukla je countryjem nadahnuta obrada pjesme "Ida Red".
Pjesma je dobila novo ime, "Maybellene", i ubrzo postala golemi hit. Prodana je u više od milijun primjeraka, a Berry je gotovo preko noći postao jedna od najvećih novih zvijezda američke glazbene scene. Bio je to početak razdoblja u kojem će stvoriti neke od najvažnijih pjesama u povijesti rocka.
Tijekom druge polovice pedesetih godina nizao je uspješnice poput "Roll Over Beethoven", "Rock and Roll Music", "Sweet Little Sixteen" i "Johnny B. Goode". Njegove pjesme govorile su o svakodnevici mladih, ljubavi, automobilima, školi i želji za slobodom, zbog čega su se tinejdžeri diljem Amerike lako poistovjećivali s njegovim stihovima. Uz zarazne melodije, publiku je osvajao virtuoznim sviranjem gitare i energičnim nastupima.
Posebno je poznat postao njegov legendarni "duck walk", odnosno "pačji hod", tijekom kojeg bi se kretao pozornicom u čučnju, s gitarom u rukama. Taj neobičan scenski pokret postao je njegov zaštitni znak, a kasnije su ga oponašali brojni glazbenici. Berryjev utjecaj bio je golem, a među onima koji su ga isticali kao jednog od svojih uzora našli su se Beatlesi, Rolling Stonesi i Bruce Springsteen.
Njegova popularnost ubrzo je prerasla glazbene pozornice. Pojavljivao se u filmovima, nastupao pred sve većim brojem obožavatelja, a u St. Louisu otvorio je i vlastiti noćni klub "Berry's Club Bandstand", koji je okupljao posjetitelje različitih rasa u vrijeme kada je američko društvo još bilo duboko obilježeno rasnom segregacijom.
No, upravo u trenutku kada je njegova karijera bila na vrhuncu, uslijedio je novi veliki skandal. U prosincu 1959. godine Berry je uhićen zbog optužbi za kršenje takozvanog Mannova zakona, američkog saveznog propisa koji je zabranjivao prijevoz osoba preko državnih granica u svrhu prostitucije ili drugih zakonom određenih nedopuštenih seksualnih aktivnosti.
Slučaj je bio povezan s Janice Escalante, 14-godišnjom djevojkom indijanskog podrijetla koju je Berry doveo iz Meksika kako bi radila u njegovu klubu. Uslijedilo je suđenje koje je privuklo veliku pozornost javnosti, a nakon što je prva presuda poništena zbog pristranosti suca, na ponovljenom suđenju proglašen je krivim. Osuđen je na zatvorsku kaznu te je iza rešetaka proveo približno 20 mjeseci, od 1962. do 1963. godine.
Njegov povratak na glazbenu scenu ipak je pokazao koliko su njegove pjesme ostale popularne. Početkom šezdesetih godina britanski bendovi poput Beatlesa i Rolling Stonesa sve su češće izvodili njegove skladbe, predstavljajući njegovu glazbu novim generacijama. Berry je 1964. godine objavio i nove uspješnice, među kojima su bile "No Particular Place to Go" i "You Never Can Tell".
Problemi sa zakonom nisu ga zaobišli ni u kasnijim desetljećima. Krajem sedamdesetih osuđen je zbog utaje poreza, zbog čega je ponovno završio u zatvoru. Krajem osamdesetih suočio se i s tužbama žena koje su tvrdile da ih je bez njihova znanja snimao skrivenim kamerama u zahodima restorana koji je posjedovao. Dio tih postupaka završen je nagodbama, a optužbe su dodatno narušile njegovu reputaciju.
Unatoč kontroverzama, njegovo mjesto u povijesti glazbe ostalo je iznimno važno. Godine 1986. bio je među prvim glazbenicima primljenima u Rock and Roll Hall of Fame, čime je i službeno potvrđen njegov doprinos razvoju žanra. Posebnu simboliku ima i činjenica da je njegova pjesma "Johnny B. Goode" uvrštena na zlatnu ploču koju je NASA 1977. godine poslala u svemir na sondama Voyager, kao dio predstavljanja ljudske kulture mogućim izvanzemaljskim civilizacijama.
Chuck Berry preminuo je 18. ožujka 2017. godine u svom domu u Missouriju, ostavivši iza sebe glazbenu ostavštinu koja je nadživjela brojne generacije. Iste godine postumno je objavljen njegov posljednji studijski album "Chuck", prvi album s pretežno novim autorskim materijalom nakon gotovo četiri desetljeća, posvećen njegovoj supruzi Toddy.
24sata © 2026
