'Zagušeni smo koronom. Još je prerano da se napiše knjiga o tome, nije nimalo zanimljivo...'

Danas je u sklopu Festivala svjetske književnosti organiziran program pod nazivom 'Okrugli stol' na kojem su sudjelovali Marija Ott Franolić, Maša Grdešić, Damir Radić i Aleš Šteger, a voditelj je bio Seid Serdarević.

POGLEDAJTE VIDEO: 'Okrugli stol'

- Dame i gospodo, drago mi vas je pozvati na završnom događanju ovog festivala - pozdravio je na početku voditelj i predstavio goste programa. 

FESTIVAL SVJETSKE KNJIŽEVNOSTI Javier Cercas o svom pisanju: U fikciji moramo lagati jer pomoću toga možemo doći do istine...

Tema o kojoj se raspravljalo bila je pod nazivom 'Književnost prije ili poslije svega'. Seid je napomenuo kako je pomalo šira tema, ali su htjeli raspraviti koliko književnost može utjecati na nas u ovim kriznim vremenima. 

- Meni je ta podjela dosta problematična, odnosno opreka između ozbiljne i visoke književnosti te zabavne književnosti. Gledate ih na sasvim drugačiji način. Čini mi se da su te opreke umjetne, jer svi čitamo i zabavnu i visoku književnost. Nekad postoji strah od ulaska novih tekstova. Ta podjela je sumnjiva, trebali bi više promatrati sličnosti i tretirati sve tekstove isto. Praksa čitanja nas može dovesti do čitanja razne književnosti - ispričala je Maša Grdešić, a Seid se nadovezao i rekao kako bi on književnost jednostavno podijelio na dobru i lošu.

Potom se javila Marija Ott Franolić i ispričala je li se u čitanju književnosti u posljednjih nekoliko mjeseci nešto promijenilo.

- S jedne strane, postavlja se pitanje zašto uopće čitamo. Mi koji čitamo profesionalno čitamo nešto drugačije. Možemo čitati iz zabave, da bismo saznali nešto o svijetu i dobili nova znanja, da bismo uživali u umjetnosti... Čini mi se da je, kada govorimo o krizi, čitanje postalo dosta važno, prvenstveno zbog toga da si neke stvari objasnimo. Nalazimo se u trenutku u kojem nam se gubi tlo pod nogama. Stvari su nam se preko noći promijenile - rekla je Marija Ott Franolić.

A Aleš je potom ispričao koja je uloga pjesnika, a koja uloga urednika. Seid ga je pitao kako je ovih mjeseci pjesnički našao odgovore, je li pokušao pisati za vrijeme karantene i s druge strane, kako je ova situacija utjecala na izvođače.

- Istog sam mišljenja kao Marija. Siguran sam da čitanje klasika postalo moderno, to je nešto što ljudima treba. Ljudi sve više čitaju knjige. Sam početak korone doživio sam u Americi, vratio sam se vjerojatno zadnjim avionom. Morao sam se sam snaći u toj novoj situaciji. Nakon što se situacija malo smirila, bilo mi je lakše. Mogao sam lakše pisati, a ista je stvar i s izdavanjem knjiga. Mnogim mojim prijateljima je još uvijek jako teško - javio se Aleš iz Slovenije preko web kamere.

A Davor je kao pjesnik stvarao za vrijeme krize.

- Spadam u onu skupinu ljudi kojima se gotovo ništa nije promijenilo zbog pandemije. Ja sam slobodan umjetnik. Pisao sam po principu da si nađem temu, odredim naslov koji bi uvijek imao jednu riječ. Tako sam surađivao i s drugima - ispričao je. 

- Zagušeni smo koronom. Ja ne znam niti jedno umjetničko djelo o koroni. Još je prerano da bi se to napravilo. Meni je to nezanimljivo  - nadovezao se, a voditelj je dodao kako se ništa ne može napraviti na silu. 

FESTIVAL SVJETSKE KNJIŽEVNOSTI Milan Majerović-Stilinović i Ole Thorstensen otkrili formulu uspjeha debitantskih knjiga

Priča se nastavila u smjeru kako smo previše na internetskim platformama, a sada se sve više vraćamo na knjige.

- Važno je knjigu predstaviti kao predmet. Važan je odnos fizičke i e-knjige, koji se promijenio. Nisam razmišljala o tome, ali došlo je vrijeme kada se knjiga ne drži isključivo u ruci. Čitanje je neka vrsta dijaloga s piscem. To je dosta važno sada - rekla je Marija. Ostali su se složili kako su ljudi polako zasićeni korištenjem interneta, a Aleš je dodao kako je pandemija kod nas učinila ono što bi se dogodilo za deset godina. 

Seid je za kraj poručio kako bi nam književnost trebala ostati bitna te da čitamo i dalje.