Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Komet 3I/ATLAS, drevni posjetitelj iz hladnog kutka galaksije, stariji je od našeg Sunca! Sadrži neobičan kemijski sastav, otkriven teleskopom ALMA, koji baca novo svjetlo na nastanak zvjezdanih sustava
Komet koji je prošle godine proletio našim Sunčevim sustavom, stigavši od druge zvijezde, vjerojatno je nastao u hladnom, izoliranom kutku galaksije koji se još nije formirao u vlastiti zvjezdani sustav. Nova zapažanja otkrila su da međuzvjezdani komet 3I/ATLAS sadrži kemijske tragove koji upućuju na porijeklo u svijetu daleko hladnijem i drugačijem od našeg, piše Science Alert.
Ključ otkrića leži u prvoj analizi takozvane poluteške vode, poznate i kao deuterirana voda, u nekom međuzvjezdanom objektu. Promatranja provedena teleskopom ALMA (Atacama Large Millimeter/submillimeter Array) u Čileu pokazala su da 3I/ATLAS sadrži najmanje 30 puta veći udio deuterirane vode u usporedbi s kometima iz našeg Sunčevog sustava. U toj varijanti molekule vode (HDO), jedan atom vodika zamijenjen je deuterijem, težim izotopom vodika koji sadrži dodatni neutron.
Ovako visok omjer izravan je prozor u uvjete pod kojima se formirao matični zvjezdani sustav kometa. Znanstvenici objašnjavaju da kemijski procesi koji dovode do povećanja udjela deuterirane vode zahtijevaju iznimno niske temperature, niže od 30 Kelvina, što je oko -243 stupnja Celzijeva.
Jednom postavljen tijekom formiranja, taj kemijski sastav ostao je sačuvan tijekom cijelog njegovog međuzvjezdanog putovanja. Istraživanje je vodio doktorand Luis E. Salazar Manzano sa Sveučilišta u Michiganu, koji je istaknuo važnost nalaza.
- Naša nova promatranja pokazuju da su se uvjeti koji su doveli do formiranja našeg Sunčevog sustava znatno razlikovali od načina na koji su se planetarni sustavi razvijali u drugim dijelovima naše galaksije - rekao je Salazar Manzano.
Osim što dolazi iz iznimno hladnog okruženja, 3I/ATLAS je vjerojatno i nevjerojatno star. Znanstvenici procjenjuju da bi njegova starost mogla biti i do 11 milijardi godina, što ga čini više nego dvostruko starijim od našeg Sunca, koje je staro 4,6 milijardi godina. Putanja kometa, praćena unatrag kroz gravitacijsko polje Mliječne staze, sugerira da potječe iz takozvanog "debelog diska" galaksije. Taj dio galaksije uglavnom je nastanjen starijim zvijezdama, što dodatno podupire teoriju o drevnom porijeklu kometa.
Usporedbe radi, prva dva potvrđena međuzvjezdana posjetitelja, 1I/ʻOumuamua i 2I/Borisov, smatraju se znatno mlađima i potječu iz "tankog diska" galaksije, gdje se nalaze mlađe zvijezde poput Sunca. Zbog toga je 3I/ATLAS opisan kao "starješina" među međuzvjezdanim putnicima, donoseći nam fosilne zapise iz vrlo ranog doba Mliječne staze.
Komet 3I/ATLAS otkriven je 1. srpnja 2025. pomoću teleskopa Asteroid Terrestrial-impact Last Alert System (ATLAS) u Čileu. Njegova hiperbolična putanja i iznimno velika brzina odmah su potvrdile da ne pripada našem Sunčevom sustavu. Najbliže Suncu prošao je 29. listopada 2025. na udaljenosti od oko 1,36 astronomskih jedinica, što je između orbita Zemlje i Marsa.
Za ključna mjerenja sastava vode zaslužna je jedinstvena sposobnost radioteleskopa ALMA. Za razliku od većine optičkih teleskopa, ALMA može usmjeriti svoja promatranja prema Suncu, što je znanstvenicima omogućilo da prouče komet samo šest dana nakon njegovog najbližeg prilaska Suncu.
- Većina instrumenata ne može ciljati prema Suncu, ali radioteleskopi poput ALMA-e mogu. Uspjeli smo promatrati komet samo nekoliko dana nakon perihela. To nam je dalo uvid u ove molekule na način koji nije moguć drugim instrumentima - objasnila je Teresa Paneque-Carreño, glavna istraživačica programa koji je omogućio ova opažanja.
Osim vode, promatranja svemirskim teleskopom James Webb (JWST) otkrila su da je 3I/ATLAS neobično bogat ugljikovim dioksidom (CO2), a sadrži i vodeni led, ugljikov monoksid i metan. Visok udio CO2 u skladu je s hipotezom o formiranju u vrlo hladnom okruženju, daleko od matične zvijezde, iza takozvane "linije smrzavanja" CO2.
*uz korištenje AI-ja
24sata © 2026
