FOTO Oni nisu ušli ni u Top 5: Evo što o svojim stadionima kažu Zaha Hadid i hrvatski 3LHD
Slavni Zaha Hadid arhitekti stadion su htjeli stopiti s parkom Maksimir, a hrvatski 3LHD stadion je pokušao promatrati kao dio šire urbane transformacije prostora između Maksimira i Borongaja, piše Marko Dabrović iz 3LHD-a
Na natječaj za novi Maksimir stiglo je 88 radova, a među neodabranim projektima našlo se i rješenje londonskog studija Zaha Hadid Architects, koje je ured naknadno objavio na svom Instagramu | Foto: ZHA Architects
1/80
Na natječaj za novi Maksimir stiglo je 88 radova, a među neodabranim projektima našlo se i rješenje londonskog studija Zaha Hadid Architects, koje je ured naknadno objavio na svom Instagramu | Foto: ZHA Architects
Na natječaj za novi Maksimir stiglo je 88 radova, a među neodabranim projektima našlo se i rješenje londonskog studija Zaha Hadid Architects, koje je ured naknadno objavio na svom Instagramu | Foto: ZHA Architects
ZHA je zamislio Maksimir kao dio šireg sportskog i rekreacijskog kompleksa Svetice, dakle ne samo kao stadion koji se otvara na dan utakmice, nego kao javni prostor povezan s gradom i parkom.
| Foto: ZHA Architects
Riječ je o studiju koji je 1979. osnovala Zaha Hadid, iračko-britanska arhitektica poznata po futurističkim, fluidnim i izrazito prepoznatljivim projektima. | Foto: ZHA Architects
Hadid je 2004. postala prva žena dobitnica Pritzkerove nagrade, najuglednijeg svjetskog priznanja u arhitekturi, a preminula je 2016. godine. | Foto: ZHA Architects
Njezin studio nastavio je djelovati nakon njezine smrti, ima više od 400 zaposlenika, urede diljem svijeta i portfelj od oko 950 projekata u 44 države. među njima su i dva kineska stadiona nominirana za Stadium of the Year 2026. | Foto: ZHA Architects
Xi’an International Football Centre nogometni je stadion kapaciteta 60.000 gledatelja, izgrađen u novoj gradskoj četvrti Fengdong u Xi’anu, jednoj od povijesno najvažnijih kineskih prijestolnica. | Foto: ZHA Architects
ZHA je pobijedio na natječaju za projekt, a konačni koncept predstavljen je 2020. godine u suradnji s kineskim i šangajskim arhitektonskim partnerima. | Foto: ZHA Architects
Gradnja je započela u kolovozu 2020., a stadion je prvotno trebao biti spreman za Azijski kup 2023., no Kina je kasnije odustala od domaćinstva tog turnira zbog pandemijskih okolnosti. | Foto: ZHA Architects
Stadion je službeno otvoren u rujnu 2025. kvalifikacijskim utakmicama kineske U-23 reprezentacije za Azijski kup 2026. | Foto: ZHA Architects
Njegov izgled spaja suvremene, fluidne linije karakteristične za ZHA s referencama na tradicionalnu kinesku arhitekturu i višeslojne krovove povijesnih zdanja Xi’ana. | Foto: ZHA Architects
Najupadljiviji element je krov koji se poput niza širokih streha širi oko stadiona, a njegova konstrukcija nadvija tribine i štiti publiku od vremenskih uvjeta. | Foto: ZHA Architects
Foto ZHA Architects
Tribine su digitalnim modeliranjem oblikovane tako da što više od 60.000 gledatelja bude blizu travnjaku i ima dobar pogled na igru, odnosno da se na velikom stadionu ne izgubi osjećaj nogometne blizine. | Foto: ZHA Architects
Osim reprezentativnih i ligaških utakmica, centar je zamišljen za razvoj mladih nogometaša, treninge, koncerte i kulturne događaje, dakle, kao stalno aktivan gradski prostor, a ne stadion koji čeka nekoliko velikih utakmica godišnje. | Foto: ZHA Architects
Greater Bay Area Sports Centre golemi je sportski kompleks u Nanshi, južnom dijelu Guangzhoua, uz povijesnu Bisernu rijeku i u sklopu novog gradskog, poslovnog i stambenog razvoja. | Foto: ZHA Architects
Cijeli kompleks prostire se na oko 70 hektara, odnosno površinom je veći od stotinjak nogometnih igrališta, i zamišljen je kao javni park koji živi i kada nema velikih utakmica | Foto: ZHA Architects
Njegov glavni stadion prima 60.000 gledatelja, dok kompleks uključuje i dvoranu za 20.000 ljudi te plivački centar s 4.000 mjesta, 50-metarskim bazenom i skakaonicom. | Foto: ZHA Architects
U kompleksu su predviđeni i vanjski tereni, atletske staze te smještajni kapaciteti za sportaše, pa je riječ o infrastrukturnom projektu koji može ugostiti velika natjecanja, ali i svakodnevnu rekreaciju. | Foto: ZHA Architects
ZHA je dizajn inspirirao pomorskom poviješću tog dijela Kine: valovite, zakrivljene forme podsjećaju na trupove brodova iz doba dinastije Song i tradicionalne kineske lepeze. | Foto: ZHA Architects
Projekt uvažava izrazito vruću i vlažnu suptropsku klimu Guangzhoua, pa zakrivljeni krovovi i okomiti elementi fasade stvaraju hlad te potiču prirodno prozračivanje. | Foto: ZHA Architects
Arhitekti su se oslonili i na načela lokalne lingnanske arhitekture, poznate po natkrivenim prostorima i rješenjima koja pasivno hlade objekte tijekom sparnih ljeta. | Foto: ZHA Architects
Stadion je projektiran tako da pomogne pri kontroli poplava i zbrinjavanju viška vode, uključujući rizike povezane s promjenama razine mora. | Foto: ZHA Architects
Foto ZHA Architects
Upravo kombinacija monumentalnog kapaciteta, javnog parka i arhitekture kojoj je lokalni identitet važniji od generičnog izgleda razlog je zbog kojeg je ovaj projekt završio među nominiranima za stadion godine. | Foto: ZHA Architects
IEC Architects svoj su projekt novog Maksimira i sportskog centra Svetice zamislili kao gradski sportski park kapaciteta 35.000 gledatelja, uklopljen u zelenilo Maksimira. | Foto: IEC Architects
Inspiraciju su pronašli u ranom izgledu stadiona, kada je glavna tribina bila travnati brežuljak okružen šumom, pa bi novi kompleks spojio šetnice, livade i sportske sadržaje koji bi građanima bili dostupni tijekom cijele godine — ne samo na dane utakmica. | Foto: IEC Architects
Foto IEC Architects
Foto IEC Architects
Foto IEC Architects
Foto IEC Architects
Foto IEC Architects
Foto IEC Architects
Nakon desetljeća čekanja, propalih planova i brojnih ideja Zagreb je u četvrtak konačno dobio konkretan odgovor na pitanje kako bi trebao izgledati novi stadion u Maksimiru. Predstavljeni su rezultati međunarodnog arhitektonsko-urbanističkog natječaja za stadion Maksimir i Sportsko-rekreacijski centar Svetice, a pobjedu je odnio talijanski studio VG13 Architects Studio Associato iza kojeg stoje arhitekti Tommaso Fantini i Alberto Rossi. | Foto: Grad zagreb
Konkurencija je bila velika. Na natječaj, koji je trajao od 20. ožujka do 17. srpnja, pristiglo je čak 88 radova iz više od 20 zemalja. Pobjednički projekt predviđa stadion kapaciteta 35.000 gledatelja, a upravo je njegov neuobičajeni izgled odmah postao glavna tema među Dinamovim navijačima i zagrebačkom javnošću. | Foto: Grad zagreb
Za razliku od klasičnih zatvorenih nogometnih arena kakve posljednjih godina niču diljem Europe, novi Maksimir trebao bi zadržati otvoreni karakter. Četiri tribine vizualno su odvojene velikim otvorima u kutovima stadiona, dok iznad njih dominiraju velike kose plohe krova. | Foto: Grad zagreb
Predsjednik ocjenjivačkog suda Toma Plejić objasnio je kako je riječ o namjerno drukčijem i autentičnom projektu koji se oslanja i na arhitektonski DNK starog Maksimira, dok je predsjednik Dinama Zvonimir Boban projekt opisao kao zagrebački, dinamovski i futuristički. | Foto: Grad zagreb
No ono što je oduševilo ocjenjivački sud nije jednako dobro prošlo kod javnosti. Društvene mreže ubrzo su preplavile kritike, a mnogima su upravo veliki otvori između tribina najveći problem. Koliko su prve reakcije negativne, pokazuje i anketa 24sata. U gotovo 90 posto slučajeva čitatelji koji su glasovali odgovorili su da im se dizajn novog Maksimira ne sviđa. | Foto: LAN S.A.R.L d’architecture
Uz pobjedničko rješenje javnosti su predstavljena još četiri nagrađena rada, odnosno cijeli Top 5 natječaja. Drugoplasirani je projekt briselskog ureda XDGA, koji je ponudio znatno kompaktniji stadion s naglašenom velikom krovnom plohom. | Foto: njiric plus arhitekti d.o.o.
Treće mjesto pripalo je timu koji čine Plan Común, Studio Muoto, DATA architectes, Beatriz Borque i Beatriz Saladich. Njihov projekt već je nazivom "A Stadium in the Park" naglašavao ideju stadiona snažno uklopljenog u zelenilo i okolni prostor. | Foto: EGITURA
Četvrtoplasirano rješenje potpisuju Hrvoje Njirić i Iskra Filipović iz njiric plus arhitekata. Za razliku od pobjedničkog projekta s jasno razdvojenim tribinama, njihov je prijedlog oblikovan kao kompaktnija, zaobljena cjelina s kontinuiranim vanjskim omotačem. Peto mjesto osvojila je suradnja francuskog LAN-a i poljskog P2PA, čiji se rad ističe monumentalnim vanjskim pročeljem i ponavljanjem snažnih konstrukcijskih elemenata. | Foto: XDGA
No priča tu nije završila. Od trenutka kada je proglašen pobjednik počeli su se pojavljivati i radovi arhitektonskih ureda koji se nisu uspjeli probiti među pet nagrađenih. A među njima ima projekata koji su također privukli pozornost javnosti. | Foto: KENGO KUMA & ASSOCIATES/Facebook
Još jedno rješenje koje nije završilo među pet nagrađenih potpisuju Urbane ideje u suradnji sa svjetski poznatim japanskim arhitektonskim studijem Kengo Kuma & Associates. | Foto: KENGO KUMA & ASSOCIATES/Facebook
I oni su se javili na međunarodni natječaj za stadion Maksimir i SRC Svetice, a nakon objave rezultata javnosti su pokazali svoju viziju novog Dinamova doma. | Foto: KENGO KUMA & ASSOCIATES/Facebook
Foto KENGO KUMA & ASSOCIATES/Facebook
Njihov prijedlog također je nudio bitno drukčiji Maksimir od pobjedničkog rada. | Foto: KENGO KUMA & ASSOCIATES/Facebook
Stadion je zamišljen kao zaokružena i kompaktna cjelina, s naglašenom konstrukcijom koja obavija tribine i daje mu prepoznatljiv vanjski izgled. | Foto: KENGO KUMA & ASSOCIATES/Facebook
Foto KENGO KUMA & ASSOCIATES/Facebook
Poseban naglasak stavljen je na povezivanje arhitekture s okolnim zelenilom, što je karakteristično i za brojne projekte japanskog studija Kengo Kuma & Associates. | Foto: KENGO KUMA & ASSOCIATES/Facebook
Foto KENGO KUMA & ASSOCIATES/Facebook
Foto KENGO KUMA & ASSOCIATES/Facebook
Foto KENGO KUMA & ASSOCIATES/Facebook
Foto KENGO KUMA & ASSOCIATES/Facebook
Foto KENGO KUMA & ASSOCIATES/Facebook
Foto KENGO KUMA & ASSOCIATES/Facebook
Svoj natječajni rad objavio je i zagrebački 3LHD, koji također nije završio među pet nagrađenih. | Foto: 3LHD/Facebook
Jedan od partnera tog studija Marko Dabrović nakon objave rezultata naglasio je kako bi suvremeni stadion, prema njegovu shvaćanju, trebao imati kompaktnu formu, ali i biti dio svakodnevnog života grada. | Foto: 3LHD/Facebook
Ideja je da golemi prostor ne živi samo nekoliko sati za vrijeme utakmice, već da ostatak tjedna funkcionira kao dio parka i susjedstva. Upravo je takav pristup bitno drukčiji od koncepta koji je ocjenjivački sud na kraju izabrao. | Foto: 3LHD/Facebook
Foto 3LHD/Facebook
Foto 3LHD/Facebook
Foto 3LHD/Facebook
Foto 3LHD/Facebook
Foto 3LHD/Facebook
Još jedno idejno rješenje koje nije završilo među pet nagrađenih predstavio je Studio Kaić, koji je na projektu surađivao s arhitektonskim uredom DBA Architects. | Foto: GePlus Arhitekti
Njihova vizija novog Maksimira nastala je, kako su objasnili, iz tri glavna izvora inspiracije - same lokacije i prirode koja je okružuje, grada i njegovih stanovnika te nogometa kao središnjeg sportskog sadržaja kompleksa. | Foto: GePlus Arhitekti
Projektom su obuhvatili novi stadion Maksimir, ali i dodatne sportske sadržaje na Sveticama, a naglasak su stavili na povezivanje sportske arhitekture s karakterom prostora u kojem bi stadion trebao biti izgrađen. | Foto: GePlus Arhitekti
Nakon objave rezultata natječaja pokazali su javnosti svoje rješenje uz poruku "Ovako nam je stadion mogao izgledati", zahvalili cijelom timu na višemjesečnom radu te pozvali Zagrepčane i navijače da iznesu svoje dojmove, pohvale i kritike. | Foto: GePlus Arhitekti
Foto GePlus Arhitekti
Foto GePlus Arhitekti
Svoj predložak imao je i Otto Barić mlađi. | Foto: Otto Barić/Facebook
Foto Otto Barić/Facebook
Foto Otto Barić/Facebook
Foto Otto Barić/Facebook
Na društvenim mrežama svoje su natječajne prijedloge objavili i Urbane ideje te Studio Kaić. | Foto: Studio Kaić Arhitekti/Facebook
Ni njihovi projekti nisu se našli među pet nagrađenih, ali njihovo pojavljivanje nakon objave pobjednika dodatno je otvorilo raspravu o tome što je sve ocjenjivački sud imao pred sobom. | Foto: Studio Kaić Arhitekti/Facebook
Pet službeno nagrađenih radova tako predstavlja tek mali dio od ukupno 88 vizija budućnosti jednog od najvažnijih sportskih prostora u Zagrebu. | Foto: Studio Kaić Arhitekti/Facebook
