Znate sve o Davis Cupu? Zašto se tako zove i zašto je poseban

Kad Hrvatska i Argentina izađu na teren u zagrebačkoj Areni (25. do 27. studenog), bit će to 116 godina od prvog finala Svjetskog prvenstva u tenisu poznatijeg pod imenom Davis Cup.

Hrvatska se nakon 2005. godine bori za drugi naslov svjetskog teniskog prvaka, dok se Argentinci nadaju prvoj tituli.

Mi se nadamo da će ostati na nuli i da ćemo se veseliti kao prije 11 godina. Hrvatska i Argentina su među 135 reprezentacija koje su od 1900. godine nastupile u Davis Cupu.

Sve je počelo prije 116 godina kao natjecanje između SAD-a i Velike Britanije.

Danas je Davis Cup najveće godišnje natjecanje na svjetskoj razini kad se radi o momčadskim sportovima.

Platio 1000 $ za trofej koji se danas zove po njemu

Prvi Davis Cup susret bio je između Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije davne 1900. godine. Ideja je potekla od četvorice članova teniskog tima Sveučilišta Harvard.

Amerikanci su pobijedili Britance 3-0 u tom prvom susretu, a meč je odigran u Bostonu. Tada se još nije zvao Davis Cup, već "International Lawn Tennis Challenge".

Među četvoricom tenisača s Harvarda kojima je pala ideja o stvaranju natjecanja između teniskih reprezentacija bio je Dwight Davis. On je preuzeo inicijativu, složio je format turnira i naručio trofej koji će pripasti pobjednicima. 

Kako je sam platio izradu trofeja, nije dugo trebalo da "International Lawn Tennis Challeng" ode u povijest. Uskoro se turnir i službeno zvao imenom koje nam je danas svima znano.

Dwight Davis bio je dio američke reprezentacije koja je osvojila prva dva natjecanja 1900. i 1902. godine. Iako je završio pravo, nikad nije radio kao odvjetnik, a u dva navrata bio je američki ratni ministar (1923.-1925. i 1925.-1929.).

Četiri mušketira prekinula američku dominaciju

Davis Cup se od 1905. godine proširio i uključivao je Francusku, Austriju, Belgiju i momčad iz Oceanije za koju su igrali tenisači Australije i Novog Zelanda. Do 20-ih godina prošlog stoljeća preko 20 država igralo je Davis Cup.

Rane godine natjecanja Amerikanci su dominirali zajedno s Britancima i Oceanijom. Ali to je završilo 1927. godine pojavom četiri francuska "mušketira", kako su zvali Jeana Borotru, Jacquea Brugnona, Henrija Cocheta i Renea Lacostu.

Francuska je s njima u momčadi osvojila šest prvenstva zaredom. Nitko im ništa nije mogao. No SAD, Velika Britanija i Australija preuzele su primat od 30-ih godina prošlog stoljeća i nitko im se nije mogao približiti tamo do 70-ih godina...

Pietrangelijev rekord

Natjecanje je promijenilo format 1972. godine i prvak više nije išao direktno u finale, već je morao igrati svako kolo. U istoj godini Nicola Pietrangeli odigrao je zadnji meč za talijansku Davis Cup reprezentaciju.

Pietrangeli i danas drži rekord koji dugo neće biti srušen. Talijan je u Davis Cupu odigrao 164 meča od kojih je dobio njih 120.

Turnir je sve više dobivao na popularnosti, od 1969. godine 50 reprezentacija sudjelovalo je u Davis Cupu, a 1974. Južna Afrika bila je peta nacija koja je osvojila trofej. Iza nje su uslijedile Švedska, Italija i Čehoslovačka.

Format kakvog danas znamo predstavljen je 1981. godine. Napravili su Svjetsku skupinu od 16 najboljih reprezentacija, dok su ostale nacije podijeljene u regionalne zone i imale su šansu svake godine ući u svjetsku elitu. 

U 80-im godinama Švedska je osvojila tri naslova, a potom su zavladali Nijemci koji su slavili šest puta zaredom. Davis Cup je 1993. godine igralo 100 reprezentacija... Španjolska je 2000. godine osvojila prvi Davis Cup, a po prvi puta popularnu "salataru" podizali su Rusi, Srbi i Hrvati. 

Slavni igrači

Mnoge teniske legende tijekom godina nastupale su u Davis Cupu. Spomenuli smo Talijana Nicolu Pietrangelija koji drži rekord po broju odigranih mečeva (164).

Uz njega popularnost ovom natjecanju davali su Fred Perry, Rod Laver, Jimmy Connors, Bjorn Borg, John McEnroe, Mats Wilander, Ivan Lendl, Stefan Edberg, Boris Becker, Andre Agassi, Pete Sampras... 

Ne tako davno za svoje su reprezentacije igrali i naš Goran Ivanišević, Lleyton Hewitt, Marat Safin, Roger Federer, a još igraju Andy Murray i Novak Đoković, svjetski broj 1 i 2.

Najbolje reprezentacije

Amerikanci su najuspješniji u Davis Cupu s 32 naslova, a još su 29 puta gubili u finalu. Australci su na drugom mjestu s 28 titula i 19 izgubljenih finala, a slijede Britanci s 10 naslova, Francuzi s devet, Šveđani sa sedam, Španjolci s pet, Njemačka (uključujući Zapadnu Njemačku) s tri naslova te Rusija s dva. 

Davis Cup su po jedanput osvajali Talijani, Srbi, Švicarci, Južnoafrikanci i šećer na kraju - Hrvati.

Individualna postignuća

Australac Roy Emerson ima najviše titula (osam), kod izbornika to je također Australac Harry Hopman.  

Najmlađi koji je ikad zaigrao u Davis Cupu bio je Marco De Rossi iz San Marina, a imao je samo 13 godina.

Danas ne bi mogao igrati jer je dobna granica na 14 godina.

Najstariji sudionik Davis Cupa također dolazi iz San Marina. Vittorio Pellandra igrao je meč sa 66 godina. Najdulje je igrao Indijac Leander Paes, za svoju je reprezentaciju igrao 25 godina.

"Salatara" od šest kila srebra

Trofej Davis Cupa dizajnirao je Rowland Rhodes.

Izradio ga je od šest kilograma srebra, trofej je visok 33 centimetara, a na svakom od tri kata ima ugravirane pobjednike i finaliste od 1933. godine do danas, među njima i Hrvatsku 2005. godine.

Za izradu trofeja Dwight Davis 1900. godine platio je 1000 dolara.

Danas reprodukcija trofeja košta oko 600.000 dolara...