Arsenal konačno prvak nakon 22 godine! Wengerovi "Nepobjedivi" ispisali povijest bez poraza. Svijet 2004. obilježen terorizmom, tehnološkim bumom i tsunamijem
Sport
Komentari 7Arsenal konačno prvak nakon 22 godine! Wengerovi "Nepobjedivi" ispisali povijest bez poraza. Svijet 2004. obilježen terorizmom, tehnološkim bumom i tsunamijem
Sjeverni London i nogometni svijet slave novi naslov prvaka Arsenala nakon duge 22 godine. Posljednja sezonu u kojoj su "topnici" dominirali engleskim nogometom bila je davna 2004. Ta godina, osim po Arsenalovoj "nepobjedivoj" sezoni, bila je godina tehnoloških inovacija koje su zauvijek promijenile način na koji komuniciramo, ali i godina obilježena globalnim političkim napetostima, brutalnim terorizmom i jednom od najgorih prirodnih katastrofa u modernoj povijesti.
U sezoni 2003/04., Arsenal, pod vodstvom vizionarskog menadžera Arsènea Wengera, postigao je nešto što se smatralo nemogućim u modernom engleskom nogometu. Osvojio je naslov prvaka Premier lige bez ijednog poraza. S impresivnim omjerom od 26 pobjeda i 12 neriješenih rezultata, generacija predvođena kapetanom Patrickom Vieirom, genijalnim Dennisom Bergkampom i nezaustavljivim Thierryjem Henryjem s pravom je dobila nadimak "The Invincibles" ("Nepobjedivi").
Sezona je bila puna ključnih trenutaka, od dramatičnog 0-0 remija na Old Traffordu protiv Manchester Uniteda, kada je Ruud van Nistelrooy promašio penal u zadnjoj minuti, što je izazvalo masovni sukob igrača, do konačne potvrde naslova na White Hart Laneu, stadionu njihovih najvećih rivala, Tottenhama. Dok je ruski milijarder Roman Abramovič te sezone počeo graditi moćni Chelsea, a Manchester United bio branitelj naslova, Arsenal se upisao u povijest.
Daleko od nogometnih terena, u sobama harvardskog studentskog doma, krenula je tehnološka revolucija. Samo koji mjesec prije titule, 4. veljače 2004., student druge godine po imenu Mark Zuckerberg pokrenuo je stranicu "Thefacebook", namijenjenu povezivanju studenata. U prva 24 sata registriralo se više od 1000 korisnika. Bio je to skroman početak onoga što će postati Facebook, globalni fenomen koji je redefinirao društvene odnose i pokrenuo eru društvenih medija.
U studenom je lansirana prva verzija internetskog preglednika Mozilla Firefox, koji je ponudio ozbiljnu alternativu tada dominantnom Internet Exploreru. Prvog dana travnja Google je predstavio Gmail, uslugu elektroničke pošte s dotad nezamislivim jednim gigabajtom prostora za pohranu, što su mnogi u početku smatrali prvoaprilskom šalom. Na tržištu zabave, Nintendo je lansirao inovativnu prijenosnu konzolu Nintendo DS s dva zaslona, od kojih je jedan bio osjetljiv na dodir.
Globalna politička scena 2004. bila je izrazito dinamična. Europska unija je 1. svibnja doživjela najveće proširenje u povijesti, primivši deset novih članica, većinom bivših komunističkih država iz istočne Europe, uključujući Poljsku, Češku, Mađarsku i Sloveniju. U Sjedinjenim Američkim Državama, George W. Bush osigurao je drugi mandat pobjedom nad Johnom Kerryjem, dok je Vladimir Putin također uvjerljivo ponovno izabran za predsjednika Rusije.
No godinu su obilježili i mračni događaji. Dana 11. ožujka, koordinirani bombaški napadi Al-Qaide na putničke vlakove u Madridu ubili su 193 osobe, što je bio najsmrtonosniji teroristički napad u Europi od Lockerbieja. U rujnu je svijet s užasom pratio trodnevnu talačku krizu u školi u Beslanu, u ruskoj Sjevernoj Osetiji, koju su zauzeli čečenski teroristi. Kriza je završila krvoprolićem u kojem je poginulo više od 330 ljudi, od čega 186 djece.
Rat u Iraku se nastavio, a kontroverze oko američke intervencije dosegnule su vrhunac nakon objave fotografija zlostavljanja iračkih zatvorenika u zatvoru Abu Ghraib, što je izazvalo globalno zgražanje. Istraga je potvrdila da u Iraku nije pronađeno oružje za masovno uništenje, što je bio glavni povod za invaziju.
Ipak, najstrašniji događaj godine dogodio se 26. prosinca. Podvodni potres magnitude 9,1, jedan od najjačih ikad zabilježenih, s epicentrom kod obale Sumatre, pokrenuo je razorni tsunami koji je poharao obale Indijskog oceana. U katastrofi je poginulo oko 230.000 ljudi u 14 država, a gradovi poput Banda Aceha u Indoneziji doslovno su zbrisani s lica Zemlje. Bila je to humanitarna katastrofa nezapamćenih razmjera koja je ujedinila svijet u pomoći.
U Hrvatskoj je 2004. bila prva puna godina mandata Vlade na čelu s premijerom Ivom Sanaderom i HDZ-om, koja je formirana krajem 2003. Glavni vanjskopolitički cilj bilo je približavanje Europskoj uniji, a u lipnju je Hrvatska dobila i službeni status kandidata za članstvo, što je bio ključan korak na tom putu. Vlada se suočavala s pritiscima vezanim uz suradnju s Haškim sudom, što je bila jedna od glavnih tema u javnosti. U sklopu promjene političkog smjera i odmicanja od radikalizma, u kolovozu su odlukom Vlade uklonjeni spomenici Mili Budaku u Svetom Roku i Juri Francetiću u Slunju, uz obrazloženje da njihovo postavljanje šteti ugledu i interesima Hrvatske.
Na unutarnjem planu, Ustavni sud je ukinuo zabranu rada nedjeljom za trgovine, a nastavljena je i izgradnja ključne infrastrukture, poput otvaranja novih 108 kilometara autoceste od Zagreba do Splita. Predsjednik Republike bio je Stjepan Mesić. Godinu je, međutim, obilježio i porast stope kriminaliteta. Posebnu pažnju javnosti izazvala je otmica maloljetnog sina umirovljenog generala Vladimira Zagorca, kao i brojne pljačke sportskih kladionica.
Svijet zabave 2004. godine potresao je skandal na poluvremenu Super Bowla, kada je tijekom nastupa Justina Timberlakea pjevačici Janet Jackson otkrivena dojka. "Kvar na garderobi", kako su nazvali incident, izazvao je golemu medijsku buru i doveo do strožih pravila o cenzuri na američkoj televiziji.
Na filmskom platnu, najuspješniji film bio je animirani hit Shrek 2, dok su kritičari hvalili drame poput "Djevojke od milijun dolara" Clinta Eastwooda i originalni "Eternal Sunshine of the Spotless Mind". Glazbenom scenom dominirao je Usher s albumom "Confessions", koji je postao najprodavaniji album godine. Televizijska serija "Prijatelji" završila je nakon deset sezona, a posljednju epizodu gledalo je više od 52 milijuna ljudi.
Sportska 2004. bila je u znaku Ljetnih olimpijskih igara koje su se vratile u svoju kolijevku, Atenu. Sedamnaestogodišnja Ruskinja Marija Šarapova šokirala je svijet tenisa pobjedom nad Serenom Williams u finalu Wimbledona, dok je Michael Schumacher osvojio sedmi i posljednji naslov prvaka Formule 1. U Americi, Boston Red Soxi su nakon 86 godina čekanja osvojili World Series, prekinuvši tako legendarno "Prokletstvo Bambina".
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+