Ledeno doba: Bit će i hladnije, a imamo jedan grijani teren...

Ponedjeljak ujutro. Temperatura u cijeloj Hrvatskoj je ispod nule, stvarni osjećaj, kažu stručnjaci, kao da je minus 18! Nastavi li se ovakvo vrijeme, a kažu da hoće, upitno je odigravanje i sljedećega kola.

- Raspisali smo natječaj klubovima za dobivanje Uefinih sredstava, a jedan od glavnih uvjeta je grijani teren. To će morati imati svatko tko se prijavi. Puno pričamo o tome i sljedeće sezone trebali bismo imati šest stadiona s grijanim terenom - kaže Marijan Kustić, drugi čovjek HNS-a.

To su stadioni u Puli, Vinkovcima, Kranjčevićevoj, Zaprešiću, Koprivnici te stadion u Maksimiru.

Zapravo, Maksimir trenutačno jedini ima grijani travnjak.

Kek: Zašto ne Maksimir?

- Zaleđeni teren je i razlog za postavljanje grijanja, a ne snijeg. Nije mu namjena topljenje snijega, iako bi moglo teoretski poslužiti i za to pa zagrijati travnjak na 15 stupnjeva, ali i spaliti travu - objasnio je jednom Miljenko Sakoman.

Moskovski Spartak napravio je tu pogrešku.

Palo je pola metra snijega, oni su upalili grijanje, otopili snijeg, ali je nastala poplava, pa su s Barcelonom igrali u kaljuži. Upravo zato Dinamo svake jeseni ili na početku proljetnog dijela prvenstva grije teren.

Zna to i Matjaž Kek.

- Kome je u interesu igrati nogomet na ledu, na -6 ili -10 stupnjeva?! Maksimir je grijan, zašto netko nije razmišljao, kad je već znao prognozu, o promjeni domaćinstva? Bih li pristao? Ma meni je svejedno, ionako igramo još dvaput, ja se samo želim baviti nogometom - kaže Kek.

Grijanje je prioritet

I tu je Slovenac u pravu. Vodstvo lige moralo bi voditi brigu o rasporedu i domaćinstvima kad već dobro znaju da u Hrvatskoj gotovo i nema grijanih terena, a da su temperature sibirske.

Samo, kako sve utakmice staviti u Maksimir?

HNS je u prosincu prošle godine predstavio projekt obnove prvoligaških stadiona, no prva stavka morali bi biti grijani tereni. Jer čemu brojači, sjedalice, reflektori, krovovi ako se neće igrati nogomet?

Ne živimo u Saudijskoj Arabiji s prosječnom temperaturom od 30 stupnjeva, pa da se grijanje travnjaka spominje, onako, usput.

HNS prati prognozu

- Ne možemo pobjeći od realnosti. Tereni su u ovo doba godine jako vlažni, i svaki ih minus pretvori u zaleđenu površinu, po kojoj je jako teško, ali i jako opasno igrati. Nadam se da će se barem nešto odigrati sljedeći vikend, iako bi moglo biti snijega u Zagrebu, ali i u Osijeku. Pratit ćemo prognozu i odlučiti u interesu zdravlja igrača i gledatelja. U ovakvim uvjetima nema nam druge. Važno je da se barem nešto odigra, da ne odgađamo cijelo kolo - rekao je povjerenik za natjecanje u Prvoj ligi Josip Brezni.

Nadamo se. Iako, prognoze nisu obećavajuće. Niti vremenske, a niti one o skorašnjem unapređenju hrvatskih travnjaka.

No ruku na srce, zbog snijega nije igrao ni Juventus.

Dinamovci se smrznuli na -19

Uh, kako se ne bih sjećao?! To su bili uvjeti kakve nitko od nas ni prije ni poslije nije doživio. Nakon utakmice trebalo nam je 45 minuta da se vrati cirkulacija, da možemo početi micati nožnim prstima, prstima na rukama... Kad smo skinuli rukavice i čarape, noge i ruke bile su zaleđene, kaže Joško Jeličić.

To su njegova sjećanja na susret Dinama i Olympiakosa u prosincu 1998. Uoči utakmice temperatura je bila minus 15, a pri kraju susreta minus 19.

- Najgore je bilo izaći na drugo poluvrijeme, kad se tijelo zagrijalo. S minus 15 došli smo u toplu svlačionicu i kad smo izašli na drugo poluvrijeme prvih deset minuta smo se tresli. To je bilo opasno za zdravlje - kaže Mario Tokić, također sudionik te utakmice.

'Jedva je ostao živ'

Teren je bio toliko zaleđen da je pad mogao biti opasan i za život.

- Pao sam u jednom trenutku na leđa na taj zaleđeni travnjak i sve do danas zbog toga povremeno osjetim bolove - rekao nam je Predrag Đorđević, u to vrijeme igrač Olympiakosa.

Igrači nisu bili za igru, ali Uefa je bila nemilosrdna. Bilo je to posljednje kolo i odgoda bi, tako je smatrala Uefa, narušila regularnost.

- Nikad neću zaboraviti duel Steliosa Giannakopoulosa i mene. On je pao i proklizao u našu klupu. Ne znam kako je ostao živ - kaže Tokić.

U takvim uvjetima ne pomažu ni štrample ni tajice. Ne pomaže ništa.

- Potkošulje, majice, rukavice, duple čarape, grijači za uši... Sve smo imali na sebi, ali kažem vam, ne postoji ništa slično kao te večeri. To su bili neregularni uvjeti, zdravlje igrača bilo je ozbiljno ugroženo. Ne mogu vam opisati osjećaj kad se nakon 15 minuta grijanja u svlačionici morate vratiti na travnjak. Izađete, a hladnoća kao nikad, temperatura se spustila 17 stupnjeva ispod nule - kaže Jeličić.

Krema za prste

Neki liječnici savjetuju da je u takvim situacijama dobro namazati se kremom koja pomaže cirkulaciji.

- Mi smo mazali samo nožne prste jer su najdalje od srca, pa je cirkulacija slaba. Iako, puno veći problem su mišići, aduktor, koljena, zglobovi, lako za smrzavanje. Dva sata nakon utakmice još nisam mogao doći sebi - kaže Tokić prisjetivši se savjeta trenera Zajeca.

- Rekao nam je da pucamo iz svih pozicija jer je to lutrija. I tako smo primili gol. Giannakopoulos je opalio s 25 metara, lopta je dirnula travnjak, odnosno led i promijenila smjer.

Etto: Pravim muškarcima ne smeta hladnoća, ha, ha, ha

U prosincu 2010. u Maksimir je stigao PAOK. Temperatura je bila minus pet, dok je na travnjaku bilo minus 15.

- Nije uopće bilo trave, to je bio samo led. Ruke nisam osjetio, a nisu pomagale ni štrample, tajice, rukavice - rekao je Brazilac Etto, miljenik zagrebačke publike, i nastavio u svom stilu.

- Ma meni ništa nije smetalo. Pravim muškarcima ne smeta hladnoća, mora se igrati za klub, trčite i sve će biti u redu - rekao je kroz smijeh Brazilac.