'Mnogi bi poduzetnici ulagali u sport da je poreznih olakšica. Nema razloga da zaostajemo'

Direktor RK Zagreb, Vedran Šupuković, ponovno je dobio četverogodišnje člansko mjesto u Upravnom odboru organizacije "Forum Club Handball". Hrvatska je, s obzirom na položaj na EHF-ovoj ljestvici zemalja, imala šansu za svog čovjeka u ovom društvu, koje broji 13 članova. Među njima je, primjerice i Thierry Omeyer. 

- To je veliko priznanje za mene osobno, ali i za RK Zagreb te cijeli hrvatski rukomet. To znači da nas se prepoznaje kao ozbiljan i važan klub na međunarodnoj sceni. Hrvatska ima što za ponuditi i sad imamo priliku utjecati na razvoj rukometa na globalnoj razini. Vjerujem da ćemo kroz ovu ulogu dodatno osnažiti suradnju i pozicioniranje domaćeg rukometa u europskim okvirima - rekao je Šupuković.

Na listi ste se našli uz čelnike najvećih europskih klubova kao što su Barcelona, PSG, Flensburg... Što ovaj međunarodni položaj može donijeti RK Zagrebu, ali i hrvatskom rukometu općenito?

- Ova pozicija otvara vrata suradnjama, projektima i boljoj međunarodnoj vidljivosti. RK Zagreb time postaje partner u donošenju odluka na najvišoj razini, a to će sigurno pozitivno utjecati na reputaciju hrvatskog rukometa i mogućnosti za mlade igrače. Imat ćemo priliku direktno sudjelovati u strategijama koje oblikuju budućnost rukometa.

Zagreb: Potpisivanje ugovora RK Zagreb i tvrtke Kemokop d.o.o. | Foto: Luka Stanzl/PIXSELL- ilustrativna fotografija

Koliko je uloga ovakvih tijela važna za razvoj rukometa na globalnoj razini, osobito u kontekstu klubova iz manjih tržišta poput Hrvatske?

Izuzetno je važna. Male zemlje često imaju velika sportska znanja i talente, ali manjak utjecaja. Ovakva tijela daju glas i klubovima iz manjih tržišta, omogućuju bolju raspodjelu sredstava, zajedničke inicijative i zaštitu interesa manjih sustava. Važno je da rukomet bude ravnoteža velikih i malih, i to ćemo u ovom mandatu jasno zastupati.

Možemo li očekivati veću suradnju ili zajedničke projekte između vodećih europskih klubova u ovom mandatu? Gdje tu vidite prostor za Zagreb?

- Da, to je jedan od glavnih ciljeva. Želimo jače povezivanje kroz edukacije, razmjene znanja, marketinške projekte i razvoj mladih igrača. RK Zagreb tu ima veliko iskustvo i pozicioniranost. Vjerujem da ćemo biti važan partner u mnogim inicijativama. Povezivanjem možemo svi zajedno rasti, a Zagreb će biti aktivan u svakom dijelu tog procesa.

Šupuković je i predsjednik Udruženja sportskih klubova Hrvatske gospodarske komore u čijoj se vijećnici nedavno raspravljalo na temu upravljanja sportskim sustavima u eri digitalizacije i profesionalizacije. Panel je okupio vodeće hrvatske stručnjake iz svijeta sporta, državne i lokalne uprave, akademske zajednice te profesionalnih sportskih organizacija. Puno je bilo tema i pitanja, među ostalim i zašto domaće firme ne ulažu više novca u sport. 

Je li problem u tome što im se to "ne isplati" ili postoje i drugi razlozi?

- Glavni razlog je što u Hrvatskoj još ne postoji dovoljno jak poticajni okvir koji bi ulaganje u sport učinio financijski logičnim potezom za tvrtke. Sport je često shvaćen kao trošak, a ne kao investicija. Kada to promijenimo, pogotovo kroz porezne olakšice, ali i kroz jaču kulturu odgovornosti i transparentnosti u sportu, vidjet ćemo i veće uključivanje privatnog sektora. Tvrtke s oklijevanjem ulažu u aktivnosti koje ne nude mjerljiv povrat, bilo financijski ili reputacijski.

Na konferenciji ste spomenuli da bi mnogi poduzetnici ulagali u sport, ali samo ako dobiju porezne olakšice. Je li to pošten zahtjev i kako bi izgledao taj model?

- Svakako je pošten zahtjev jer poduzetnici žele znati da njihov novac ima konkretan učinak, društveni, ali i financijski. U mnogim europskim zemljama postoje modeli s kojima ulaganje u sport donosi porezne benefite, pa nema razloga da Hrvatska zaostaje. Poticaji mogu biti kroz odbitke od poreza na dobit, ciljane sportske fondove ili olakšice za ulaganje u infrastrukturu i mlade. Time bi se ulaganje u sport konačno počelo percipirati kao strateška, a ne samo humanitarna tj. donatorska odluka.

Danas roditelji sve više plaćaju treninge i članarine, a mali sportski klubovi jedva preživljavaju. Kako im pomoći da opstanu?

- Rješenje je u sustavnom financiranju temeljenom na jasnim kriterijima. Potrebno je rasteretiti roditelje i klubove kroz kombinaciju javnog i privatnog financiranja, s tim da država mora dati okvir, a privatni sektor dodatnu snagu. Mali klubovi su temelj zdravog sportskog sustava i moraju imati stalnu podršku, ne samo povremene injekcije. Ako se ta baza uruši, ugrožen je i razvoj vrhunskog sporta jer upravo iz tih sredina dolazi najveći broj talentiranih sportaša.

Zagreb: Rukometni klub Zagreb predstavio nastavak suradnje s generalnim sponzorom INA, d.d. | Foto: Goran Stanzl/PIXSELL - ILUSTRATIVNA FOTOGRAFIJA

Kad se kaže "ulaganje u sport", što to konkretno znači? Sponzori na dresovima ili nešto više od toga? Što sve klubovi u Hrvatskoj mogu ponuditi sponzorima?

- Ulaganje u sport nije samo isticanje logotipa na dresu, već bi to trebala biti suradnja kroz koju tvrtke mogu dobiti pristup zajednici, razvijati imidž društvene odgovornosti, ali i dodatno graditi svoj brend kroz sportsku priču. Klubovi mogu ponuditi aktivaciju brenda, sadržaj na društvenim mrežama, partnerstva na događanjima, pristup sportašima... Dakle, cijeli spektar mogućnosti. Sponzori sve više traže emocionalnu povezanost i autentične priče, a sport to nudi u obilju.

Hrvatska ima vrhunske sportaše, ali mnogi treniraju u skromnim uvjetima. Može li se to promijeniti ako se uključi više privatnog novca?

- Može, ali samo ako taj novac dođe u sustav koji je transparentan, kontroliran i strateški vođen. Privatni investitori traže stabilnost, a to podrazumijeva jasan plan razvoja, odgovorno upravljanje i mjerljive ciljeve. Infrastruktura i uvjeti moraju pratiti sportske ambicije koje imamo kao nacija. Ne možemo očekivati vrhunske rezultate ako uvjeti za rad nisu na toj razini.

Na konferenciji je rečeno da sport "zapošljava tisuće ljudi" i da svaki uloženi euro vraća vrijednost državi. Možete li to pojasniti običnom čovjeku?

- Sport nisu samo velika natjecanja, on stvara poslovne prilike u marketingu, zdravstvu, turizmu, edukaciji. Primjerice, organizacija sportskog događaja uključuje logistiku, prijevoz, smještaj, odnose s medijima... Kada se u sport uloži jedan euro, on generira povrat kroz više sektora, i to je činjenica potvrđena brojkama. Sport je snažan gospodarski alat, ne samo aktivnost za zdravlje i rekreaciju.

Zašto strane firme u svojim zemljama više ulažu u sport nego kod nas? Što mi radimo krivo?

- One imaju jasne poticaje, pravila i razrađenu strategiju jer vide kakav benefit mogu dobiti. Kod nas su procedure često komplicirane, ne postoji dovoljno široko shvaćanje sporta kao partnera, a ne samo troška. Moramo graditi povjerenje i otvorenost prema poslovnom sektoru. To nije privilegija nego nužnost ako želimo održivi sport. Kad postavimo jasna pravila igre, i investitori će se lakše uključiti.

Mađarski model financiranja sporta ono je čemu teži i Hrvatska, kada možemo očekivati i u Hrvatskoj takvu strategiju?

- U Mađarskoj je uspostavljen model poreznih olakšica koji omogućava tvrtkama da dio svog poreza usmjere izravno u sport, što generira znatna sredstva za klubove i projekte. U Hrvatskoj imamo resurse, znanje i talent, ali i dalje razvijamo strateški okvir kako bismo pokrenuli pitanje privatnog kapitala u sport na što jednostavniji i transparentniji način i trenutno nam je fokus na tome.

Može li digitalizacija, primjerice aplikacije, transparentno praćenje novca, pomoći da ljudi više vjeruju da njihov novac stvarno ide za sport?

- Definitivno. Tehnologija može i mora biti saveznik ako pokažete gdje i kako se novac koristi, stječete povjerenje sponzora i građana. Transparentnost kroz digitalne platforme može biti prekretnica u načinu na koji doživljavamo financiranje sporta. Uz to, digitalni alati mogu pomoći i u praćenju učinka, organizaciji rada klubova i izravnoj komunikaciji s publikom.

Kako spriječiti da ulaganje u sport ne postane samo "promocija velikih klubova", a da se zaborave mali klubovi i djeca?

- Ključno je imati balansirane kriterije i pravilnike. Veliki klubovi imaju svoju ulogu u promociji, ali bez baze nema ni vrha. Mali klubovi moraju imati stabilno i kontinuirano financiranje, a uloga države i lokalnih zajednica je da tu ravnotežu štiti. Svaki uspješan sport počinje s djetetom koje ima gdje trenirati.

Kakav bi bio vaš san, odnosno kako bi izgledala Hrvatska kad bi se sport financirao pametno i dugoročno tko bi sve imao koristi?

- U tom scenariju, sport ne bi bio privilegija nego pravo dostupno svima. Djeca bi imala besplatne treninge, klubovi stabilan rad, sportaši uvjete za vrhunski rezultat, a država bi kroz sport imala zdravije društvo, bolju promociju i konkretan ekonomski učinak. Korist bi imali i zdravstvo, turizam, obrazovni sustav, pa i gospodarstvo kroz veću zaposlenost. Sport bi bio most između zdravlja, zajedništva i razvoja.