Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Rok za prijave istječe 18. studenog, a do tada će se voditi žestoka bitka u nogometnim kuloarima za osiguravanje ključnih glasova, posebno u Aziji koja se smatra regijom koja bi mogla presuditi izbore
Gianni Infantino, predsjednik krovne svjetske nogometne organizacije, namjerava se ponovno kandidirati za tu poziciju na izborima 2027. godine. Ovu je informaciju potvrdila sama Fifa, stavivši tako točku na nagađanja hoće li se 56-godišnji Švicarac povući pod pritiskom golemog otpora koji je izazvao svojim posljednjim potezima. Njegova odluka gura svjetski nogomet u otvoreni sukob, s obzirom na to da su se protiv njega okrenule neke od najmoćnijih konfederacija, predvođene europskom Uefom.
Ono što je donedavno izgledalo kao siguran reizbor bez protukandidata, pretvorilo se u globalnu bitku za budućnost nogometa, a sve je eskaliralo nakon Infantinova propalog plana o prodaji dijela komercijalnih prava Svjetskog prvenstva privatnim investitorima. Iako je plan povučen, gorak okus i nepovjerenje su ostali, a fronta protiv Infantina svakim je danom sve šira.
Kriza koja potresa vrh svjetskog nogometa započela je kontroverznim projektom nazvanim FIFA Forward Enterprise (FFE). Infantinova administracija planirala je prikupiti oko 20 milijardi dolara prodajom manjinskog udjela u komercijalnim i organizacijskim operacijama Fife, što bi uključivalo i dragulje u kruni, muško i žensko Svjetsko prvenstvo. Novac je trebao doći od američke investicijske tvrtke Thrive Eternal, koju vodi Joshua Kushner, brat Jareda Kushnera, zeta američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Reakcija je bila trenutačna i brutalna. Uefa je prijedlog opisala kao "jednoglasno i nedvosmisleno neprihvatljiv" te zaprijetila bojkotom svih Fifinih natjecanja. Ubrzo su joj se pridružili Concacaf (konfederacija Sjeverne i Srednje Amerike te Kariba) i Azijska nogometna konfederacija (AFC), koje su izdale zajedničko pismo u kojem su Infantina i Fifu optužili za "obmanu" i kršenje povjerenja. Čak je i južnoamerički Conmebol poručio kako "financijske i komercijalne odluke uvijek moraju služiti interesima nogometa i nikada ne smiju imati prednost pred njegovom suštinom".
Suočen s pobunom koja je prijetila potpunim raskolom, Infantino je bio prisiljen kapitulirati i povući prijedlog
"Nakon što sam pažljivo saslušao sve stavove, postalo je jasno da je projekt stvorio podjele takve prirode da, bez obzira na razinu podrške, više nisu u interesu cilja koji je prvotno postavljen", stoji u Infantinovom priopćenju. Iako je plan FFE povučen, šteta je već bila učinjena. Povjerenje je nestalo, a mnogi nacionalni savezi, koji su Infantinu ranije iskazali podršku za novi mandat, sada su je počeli masovno povlačiti.
Lavinu je pokrenuo Finski nogometni savez, navodeći zabrinutost oko Fifinog upravljanja, transparentnosti i procesa donošenja odluka. Ubrzo je uslijedio domino-efekt diljem Europe. Podršku su, između ostalih, povukli Engleska, Wales, Srbija, Švedska, Norveška, Italija, Nizozemska, ali i Hrvatska, čime je Infantino praktički ostao bez podrške europskog nogometnog bloka. Norveški nogometni savez otišao je i korak dalje, izravno zatraživši njegovu ostavku jer su, kako kažu, "izgubili svako povjerenje u njegovo vodstvo".
Međutim, slika nije tako jednostrana. Dok se Europa ujedinila protiv njega, Infantino i dalje uživa čvrstu podršku u drugim dijelovima svijeta, prvenstveno u Africi (Caf) i Južnoj Americi (Conmebol). Mnogi manji savezi s tih kontinenata, ali i iz Azije, vide Infantina kao saveznika zahvaljujući Fifinom razvojnom programu "Forward", kroz koji su u nogometnu infrastrukturu u tim zemljama uložene milijarde dolara.
Podrška mu je stigla iz Katra, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Maroka, Egipta, Nigerije, Argentine i Meksika, koji je time postao jedan od rijetkih glasova unutar Concacafa koji se usprotivio stavu svoje konfederacije. Ova podjela pretvara predstojeće izbore u neizvjesnu borbu za svaki glas. Za pobjedu je potrebna natpolovična većina od 211 članica Fife, odnosno 106 glasova. Iako se čini da protivnici trenutno imaju blagu većinu, situacija je vrlo fluidna.
Kao najizgledniji protukandidat spominje se predsjednik Concacafa, Kanađanin Victor Montagliani, no još nitko nije službeno istaknuo svoju kandidaturu. Rok za prijave istječe 18. studenog, a do tada će se voditi žestoka bitka u nogometnim kuloarima za osiguravanje ključnih glasova, posebno u Aziji koja se smatra regijom koja bi mogla presuditi izbore.
(*uz korištenje AI-ja)
24sata © 2026
