Zastupnica SDSS-a Anja Šimpraga ocijenila je u četvrtak u Saboru da novi zakon o grobljima, kojim se predviđa uklanjanje spomenika koji vrijeđaju vjerske, moralne ili nacionalne osjećaje građana, otvara Pandorina kutija, "otvaraju vrata diskriminaciji i arbitrarnosti"
„Zakon na prvi pogled djeluje kao tehnički zakon, ali u suštini otvara vrata diskriminaciji i arbitrarnosti. To nije samo pravni okvir za upravljanje grobljima, nego politički alat koji može produbiti podjele u našem društvu. Pod izlikom zaštite nacionalnih osjećaja otvara se Pandorina kutija povijesnog revizionizma i institucionalne diskriminacije”, kazala je Šimpraga u ime svoga Kluba u raspravi o konačnom tekstu prijedloga zakona.
Novi zakon o grobljima donosi se nakon 27 godina i, osim što uređuje odnosno unificira upravljanje grobljima, predviđa i uklanjanje spomenika postavljenih nakon 30. svibnja 1990., a koji vrijeđaju vjerske, moralne ili nacionalne osjećaje, izvijestio je ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.
Prijava spornih spomenika moći će se podnijeti nadležnom upravnom tijelu županije na čijem se području nalazi groblje, nakon čega će se tražiti mišljenje povjerenstva od pet članova, među kojim će obvezno morati biti povjesničar, pravnik, povjesničar umjetnosti i arhitekt. Mišljenje povjerenstva neće biti obvezujuće.
„Zakon je primjeren demokratskoj državi u 21. stoljeću, ne traži ništa više nego da groblja budu uređena sukladno zakonom, da natpisi na grobovima ne vrijeđaju moralne, vjerske i nacionalne osjećaje građana i da budu u skladu s Ustavom. Ništa više i ništa manje”, istaknuo je Bačić.
Šimpraga smatra da se previše prostora ostavlja za subjektivno tumačenje vrijeđanja vjerskih i nacionalnih osjećaja. „Za jedne ćirilični natpis je uvredljiv, a za druge dio identiteta”, kazala je. Pita se i kako se ona druga znamenja vezana za ustašku ideologiju, a koja isto nalazimo na grobljima, nisu predmet ovog zakona.
Nitko neće uklanjati natpise na ćirilici, ali hoće četničke spomenike, odgovorio joj je Stipo Mlinarić (DP).
Tomislav Josić u ime Kluba Domovinskog pokreta pojasnio je da se zakonom uklanjaju spomenici postavljeni nakon 30. svibnja 1990. a „tada nije bio ustaša u Hrvatskoj niti ustaških spomenika”. Ako je Šimpraga mislila na spomenike HOS-a, Josić napominje da je riječ o legalnoj postrojbi koja je branila Hrvatsku i nije zakonom zabranjena.
„Tijekom Domovinskog rata ja nisam vidio u Vukovaru ni jednu osobu koja je imala na kapi ili šljemu 'U', za razliku od onih koji su nas napadali i imali ili kokardu ili petokraku. Da se mene pita, ja bih i jedno i drugo zabranio”, rekao je Josić dodavši da se ovim zakonom za sada ne dira petokraka.
Irena Dragić (Klub SDP-a) podržava uređenje upravljanje grobljima kao i uklanjanje obilježja na spomenicima koji veličaju četništvo i agresiju na Hrvatsku, ali upozorava na način provedbe. „Ako mišljenje povjerenstva nije obvezujuće vodi li to u samovolju?”, upitala je.
„Takav model otvara prostor za političko manipuliranje i ideološke interpretacije prošlosti, postoji stvarna opasnost da se uklanjanje spomenika pretvori u selektivni politički obračun”, smatra Dragić.
Zvonimir Troskot (Klub Mosta i nezavisnog Josipa Jurčevića) također podržava uklanjanje spomenika koji vrijeđaju hrvatske branitelje, ali ne i skraćivanje rokova za premještanje posmrtnih ostataka jer smatra da je razlog tome omogućavanje potapanja Kosinjskog polja.
Tamo je 1483. godine tiskana prva knjiga na hrvatskom jeziku i glagoljici, a sada će se ovim zakonom 2031. moći potopiti taj centar hrvatske pismenosti i identiteta kako bi direktori HEP-a mogli dalje krasti na projektu hidrocentrale Kosinj, ustvrdio je.
Zakonom o grobljima, uz ostalo, po prvi put uređuje se i status memorijalnih groblja za stradale u Domovinskom ratu, pri čemu se upravljanje memorijalnim grobljima povjerava Ministarstvu hrvatskih branitelja.
24sata © 2025
