Strujom simulira mozak i tako razvija matematičke vještine

Probleme s računanjem ima svaki peti čovjek, ali neuroznanstvenik Cohen Kadosh ima rješenje i pomoću elektronskog stimulatora mozga pomaže ljudima da budu pametniji, ali i sretniji, piše Daily Mail. Kadosh koristi transkranijsku stimulaciju istosmjerne struje koja stimulira regije mozga sitnim zujanjem električne struje. On elektrodama cilja okcipitalni režanj, područje u mozgu na stražnjem dijelu glave koje kontrolira vid. 

Tkivo mozga tada postaje osjetljivije, stvarajući vizualni vatromet. Ipak glavni interes Kadosha su desni i lijevi parijetalni režnjevi mozga koji se nalaze odmah iza uha i odgovorni su za vještine čitanja, pisanja i računanja. Stimulirajući parijetalne režnjeve, zapravo se mogu pojačati matematičke vještine kod ljudi koji obično imaju problema s tim. Električna struja aktivira područje za proizvodnju kemikalija koje potiču moždane stanice da se razviju ili promjene. Ovaj proces 'neuronske plastičnosti' bitan je za učenje.

- Električna struja je tisuću puta manja nego bilo što drugo što bi moglo uzrokovati štetu. Istraživanja su pokazala da su matematičke sposobnosti potaknute i šest mjeseci nakon tretmana. Za nekoga tko je numerički nepismen, porast 'matematičkog mozga' je uzbudljiv - kaže Kadosh.

Kadosh najavljuje da će se elektronika uskoro koristiti za mnogo veće probleme mozga, kao što su depresija ili Parkinsonova bolest te da će potaknuti sposobnosti učenja, pamćenja i kreativnog mišljenja. Prvi uspješan slučaj liječenja od depresije elektrodama liječnici su imali u siječnju u Torquayu. Pacijentica je bolovala od teške depresije devet godina, a antidepresivi i terapije nisu imali nikakav učinak. Duboka stimulacija mozga u kojoj se električni impulsi šalju na određene dijelove mozga su pomogli da se isključe kemikalije koje su inhibirale dio mozga od rada. Ta vrsta liječenja se koristi i kod Tourettovog sindroma, neurološkog stanja koje karakterizira vikanje i gestikuliranje.

- Eletkrične stimulacije mogu pomoći svakome, od djece s odgojno-razvojnim problemima do starijih ljudi s demencijom. Postoje dokazi da poboljšavaju funkciju pamćenja. A siguran sam da ima i puno ljudi koji žele unaprijediti svoje normalne sposobnosti - zaključio je Kadosh.