'Super Bowl mamurluk' stoji Amerikance milijarde dolara

Iza nas je 60. izdanje spektakularnog Super Bowla koje je pripalo Seattle Seahawksima koji su s uvjerljivih 29-13 srušili New England Patriotse i došli do drugog naslova prvaka. Dok su se oni na stadionu u Santa Clari borili za trofej, izvan travnjaka se odvijala jedna još veća utakmica, ona financijska i potrošačka.

Super Bowl LX još je jednom potvrdio svoj status ne samo kao najveći sportski događaj u Sjedinjenim Državama, već i kao nezaustavljivi komercijalni stroj koji svake godine pomiče granice, generirajući milijarde dolara u potrošnji, oglasima i okladama. Spektakl koji je prikovao uz ekrane više od 127 milijuna Amerikanaca pretvorio se u dan kada se novac troši bez zadrške, a kalorije se ne broje.

Stotine milijuna za grad, milijarde za ligu

Dok se regija San Francisco Bay Area pripremala za dolazak više od 90 tisuća posjetitelja, lokalni ekonomisti trljali su ruke očekujući izravnu financijsku injekciju koja se procjenjuje na između 370 i 630 milijuna dolara. No, iako su hoteli, restorani i lokalni biznisi osjetili značajan porast prometa, stvarni pobjednik Super Bowla uvijek je isti - sama liga. NFL ubire sav prihod od prodanih ulaznica, čija je prosječna cijena na sekundarnom tržištu dosegnula vrtoglavih 8.016 dolara, te desetke milijuna od prodaje suvenira i ostale brendirane robe.

Foto: Profimedia

Vrhunac zarade ipak dolazi od medijskih prava, gdje partneri poput NBC-a plaćaju oko dvije milijarde dolara godišnje za paket prijenosa utakmica. U toj raspodjeli bogatstva, nešto pripada i glavnim akterima na terenu. Igrači pobjedničke momčadi New England Patriotsa nagrađeni su bonusom od 188.000 dolara po glavi, dok su poraženi Seahawksi utješeni sa 113.000 dolara.

Televizijski spektakl teži od 20 milijardi dolara

Snaga Super Bowla najbolje se očituje u ukupnoj potrošnji američkih građana, koja je ove godine probila sve rekorde i dosegla nevjerojatnih 20,2 milijarde dolara. To u prosjeku iznosi gotovo 95 dolara po svakoj osobi koja je pratila utakmicu, a najveći dio tog iznosa, čak 79 posto, otišao je na hranu i piće.

Foto: CARLOS BARRIA/REUTERS

U takvom okruženju, ne čudi da su brendovi spremni platiti bogatstvo za samo 30 sekundi pažnje nacije. Cijena oglasnog prostora na mreži NBC kretala se u prosjeku od osam do deset milijuna dolara, a ukupni prihod od reklama premašio je 800 milijuna. Središnji dio zabavnog programa, nastup na poluvremenu, također je postao biznis za sebe. Glavna zvijezda, portorikanski reper Bad Bunny, za svoj nastup nije plaćen, no NFL je pokrio troškove produkcije teške između 10 i 20 milijuna dolara.

Njegova zarada dolazi kroz golemu medijsku izloženost koja, prema iskustvima prijašnjih izvođača, rezultira skokom prodaje glazbe i do 400 posto. Uz komercijalni dio, cvjeta i industrija klađenja, gdje je prema procjenama Američke udruge za igre na sreću legalno uplaćeno rekordnih 1,76 milijardi dolara.

Foto: Kirby Lee/REUTERS

Nacija na režimu od krilaca, guacamolea i piva

Dan Super Bowla u Americi je drugi najveći praznik konzumacije hrane, odmah iza Dana zahvalnosti, a brojke su gotovo neshvatljive. Procjenjuje se da su Amerikanci tijekom utakmice pojeli čak 1,48 milijardi pilećih krilaca. Za transport tolike količine piletine bio bi potreban konvoj od preko 3.400 potpuno natovarenih kamiona tegljača.

Foto: Cary Edmondson/REUTERS

Nezaobilazan dio jelovnika je i guacamole umak, za čiju je pripremu uvezeno oko 130 tisuća tona avokada iz Meksika, što predstavlja porast od 20 posto u odnosu na prošlu godinu. Sve to zalilo se s procijenjenih 1,23 milijarde litara piva. Fenomen poznat kao "snackflation", odnosno inflacija grickalica, nije spriječio potrošače da isprazne police trgovina. Cijela ova gozba ima i svoju cijenu dan poslije. Procjenjuje se da takozvani "Super Bowl mamurluk", odnosno izostanak s posla i smanjena produktivnost u ponedjeljak, košta američke poslodavce oko 5,2 milijarde dolara.