Sve loše u zadnjoj reformi o mirovinskom osiguranju

Prije nego što je i pokrenula javno savjetovanje o promjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, Plenkovićeva vlada dobila je udarac u pleksus faktički iz vlastitih redova. Doktor ekonomskih znanosti s Ekonomskog instituta Zagreb, Danijel Nestić, jedan od nekolicine domaćih stručnjaka za mirovinski sustav, s kojim se svaka dosadašnja Vlada konzultirala oko sadržaja mirovinskih propisa, te se i sad nalazi u njezinoj radnoj grupi za reformu mirovinskog sustava, napisao je poduži komentar u kome je sasjekao ukidanje penalizacije prijevremenih mirovina sa 70 godina kao loše i skupo rješenje. Osim što je zaposlenik državnog instituta, Nestić je i suradnik Svjetske banke na projektima koji su vezani uz mirovinski sustav i tržište rada. To je već pucanj iz jačeg oružja! Svjetska banka je protekla tri desetljeća stala iza stotinjak različitih projekata u Hrvatskoj vrijednih oko sedam milijardi dolara. Osobito se ponosi velikom mirovinskom reformom iz 1998. godine kojom su ciljano smanjena izdvajanja za tekuće mirovine za četvrtinu, sve da bi se uveo drugi mirovinski stup i pet posto doprinosa usmjerilo u kapitaliziranu štednju. Danas se u 2. i 3. stupu nalazi oko 26 milijardi eura mirovinske štednje, no Hrvatska i dalje ima najniže mirovine u Europi, mjereno njihovim udjelom u prosječnoj plaći. Osim kapitalizirane štednje, zakonom iz 1998. godine uvedena je visoka penalizacija prijevremenih mirovina, ukinuto ukidanje penalizacije s navršenih 65 godina te su se nove mirovine prestale računati prema deset najpovoljnijih godina rada i u izračun su uključena primanja iz cijelog radnog vijeka.