Svijetu prijeti nestašica pijeska zbog koje cvate i crno tržište

Svijetom će uskoro zavladati nestašica pijeska, a paralelno s njegovim ubrzanim trošenjem, razvija se i raste crno tržište pijeskom. Pijesak je lako uzimati zdravo za gotovo, jer ga ima gotovo svugdje. 

Povrh toga, uz sva pustinjska prostranstva koja postoje na zemaljskoj kugli, ideja o nestašici pijeska može zazvučati smiješno. No  stvar je poprilično ozbiljna. Kvaka je u tome što se pustinjski pijesak ne može koristiti u proizvodnji svih ovih stvari koje svakodnevno koristimo. Zrnca pustinjskog pijeska previše su okrugla zbog erozije prouzročene vjetrom. S druge strane, pijesak za kojim vlada ogromna potražnja ima nepravilna zrnca koji se mogu slagati kao puzzle.  

Pijesak se koristi mnogo više nego što većina ljudi misli. Isto tako, potražnja za njime debelo nadmašuje količine koje su nam na raspolaganju. Diljem svijeta, svake godine potrošimo 50 milijardi tona. To je dvostruko više od količine koju mogu proizvesti sve rijeke na svijetu, piše Business Insider.

Treći prirodni resurs

Nakon zraka i vode, pijesak je najkorišteniji prirodni resurs - koristimo ga više nego naftu. Pijesak se koristi u proizvodnji hrane, vina, zubne paste, stakla, čipova za računala, silikonskih implantanata, kozmetike, papira, boje i plastike.

Najviše pijeska troši se u proizvodnji betona, a gledano u omjerima, beton čini 10 posto cementa, 15 posto vode i čak 75 posto pijeska. Uz toliku gradnju globalno, lako je shvatljivo da se na svijetu godišnje proizvede četiri milijarde tona betona.  No svake godine potrebno ga je sve više - gradovi se sve više šire, a u zemljama u razvoju konstantno niču novi. 

Formiranje crnog tržišta

Najveći potrošač i najbolji primjer je Kina, u kojoj se nalazi najveće urbano područje na svijetu - Delta Biserne rijeke - u kojem živi negdje između 42 i 60 milijuna ljudi. Kina sada ima 102 grada s populacijom većom od milijun ljudi, za usporedbu - Europa ih ima samo 38. 

Osim betona za izgradnju kuća i cesta, Kina pijesak koristi za izgradnju umjetnih otoka kojima želi povećati svoj teritorij. Mnoge su zemlje već počele poduzimati mjere kako bi spriječile preveliku eksploataciju pijeska s dna oceana i rijeka, jer se na taj način remeti ravnoteža u prehrambenom lancu (ispod pijeska su mikroorganizmi koji su hrana drugim životinjama u rijekama i morima), a otežana je obrana u slučaju poplava. 

Mnoge zemlje su ograničile izvlačenje pijeska i proizvodnju betona, što je izazvalo drugi problem - formiranje crnog tržišta pijeskom. 

Ilegalno vađenje pijeska omogućilo je uspon Pješčane mafije, najjače kriminalne organizacije u Indiji.

Ilegalno vađenje je golemi biznis

Povezana skupina biznismena, ronioca i kriminalaca ilegalnim vađenjem pijeska zarađuje 2,3 milijarde dolara godišnje. Za njih radi 75 tisuća siromašnih Indijaca, čiji radni dan traje i 12 sati, tijekom kojih zarone i do 200 puta, a zarade samo 15 dolara po isporuci. Mnogi pate od krvarenja iz ušiju i glavobolja, a smrti od utapanja nigdje nisu evidentirane.

Pitanje nije kako koristiti manje pijeska, pravo je pitanje kako koristiti manje svega. Drveće, voda, ribe, prekomjerno upotrebljavamo sve navedeno i još mnogo toga, a pijesak je samo joj jedna stvar na listi. Na dobrom smo putu da će u sljedećih 20 godina na planetu biti 9 milijardi ljudi, a sve više ljudi na svijetu želi konzumirati i živjeti život kakav se živi na Zapadu, a to naprosto fizički nije moguće, upozorava Vince Beiser, autor Knjige Svijet u Zrnu, za Business Insider.