Tehnologije poput AI agenata, industrijskih cloud platformi, napredne robotike, proširene stvarnosti i kvantno sigurne enkripcije stvaraju novu tehnološku infrastrukturu na kojoj će počivati poslovanje sljedećih desetljeća.
TEMELJI BUDUĆNOSTI
AI agenti, super-aplikacije, kvantna sigurnost... Ovi će trendovi oblikovati 2026.
Čitanje članka:
4
min
Sljedeća donosi jedan od najintenzivnijih skokova u digitalnoj transformaciji dosad. Analize Gartnera, Infobipa i Forbesa pokazuju da se umjetna inteligencija seli iz faze eksperimentiranja u fazu masovne, strateške primjene. Tehnologije poput AI agenata, industrijskih cloud platformi, napredne robotike, proširene stvarnosti i kvantno sigurne enkripcije stvaraju novu tehnološku infrastrukturu na kojoj će počivati poslovanje sljedećih desetljeća.
U nastavku slijedi pregled ključnih trendova, uz dodatna pojašnjenja pojmova i primjera.
1. Uspon AI agenata: od chatbotova do autonomnih digitalnih radnika
AI agenti predstavljaju novu generaciju umjetne inteligencije, sustave koji ne samo da odgovaraju na upite nego samostalno obavljaju složene procese, donose odluke, pozivaju vanjske servise i rade u pozadini bez stalne ljudske intervencije. Oni se od klasičnih chatbotova razlikuju po tome što razumiju ciljeve, ne samo pitanja.
Infobip procjenjuje da će do 2026. godine čak 95 posto korisničkih upita obrađivati AI agenti. Gartner predviđa da će do 2028. čak 90 posto B2B transakcija uključivati AI agente, što znači da će digitalni sustavi pregovarati, naručivati i provoditi nabavu u ime tvrtki.
Agentne platforme omogućuju tvrtkama dizajn vlastitih agenata, njihovo povezivanje s CRM-om i ERP-om te upravljanje automatizacijom uz praćenje usklađenosti i etičkih standarda. Primjene su već vidljive u bankarstvu, logistici, telekomunikacijama, e-trgovini i zdravstvu, gdje agenti automatiziraju rutinske zadatke i preuzimaju sve veći dio komunikacije s korisnicima.
2. Generativna umjetna inteligencija postaje standard poslovnih aplikacija
Forbes predviđa da će do 2026. godine čak 80 posto poslovnih aplikacija uključivati AI copilote. Ti sustavi pomažu zaposlenicima pri generiranju izvještaja, pisanju koda, pripremi ugovora, analizi podataka i upravljanju projektima.
Istodobno raste važnost domenski specifičnih jezičnih modela, nazvanih DSLM. To su modeli trenirani na podacima iz određenih industrija, poput medicine, financija ili farmaceutike. Zbog specijalizacije precizniji su, sigurniji i regulatorno usklađeni. Gartner očekuje da će do 2028. godine više od polovice AI modela u poduzećima biti upravo ove domenske vrste.
3. Super-aplikacije i bogati komunikacijski kanali mijenjaju korisničko iskustvo
Super-aplikacije postaju digitalni centri za komunikaciju, kupnju i podršku. WhatsApp i RCS sve više funkcioniraju kao jedinstveni prostori u kojima se može pregledati ponuda, naručiti proizvod, platiti usluga i razgovarati s podrškom bez napuštanja aplikacije.
RCS omogućuje interaktivne kartice proizvoda, galerije, gumbe za kupnju i verifikaciju identiteta, dok WhatsApp dobiva sve više poslovnih funkcija. Maloprodaja već koristi ove mogućnosti za prikaz proizvoda i dovršavanje kupnje unutar razgovora, a zdravstvene ustanove ih koriste za rezervaciju termina i plaćanje pregleda. Banke također uvode verifikacije, status kredita i personalizirane ponude kroz komunikacijske kanale.
Kombinacija AI agenata i super-aplikacija stvara integrirane korisničke putove koji su brži, jednostavniji i intuitivniji.
4. Upravljanje podacima postaje ključni izazov AI revolucije
Sve naprednije AI mogućnosti otkrivaju najveći problem tvrtki, a to je fragmentiranost i nekvaliteta podataka. Tvrtke se suočavaju s raspršenim bazama, zastarjelim zapisima i neusklađenim formatima. Upravo zato sve više koriste manje, specijalizirane AI modele koji se mogu pokretati lokalno i koji omogućuju bolju zaštitu privatnih podataka.
Infobip naglašava važnost povezivanja internih izvora podataka kako bi se dobila potpunija slika korisnika i omogućila preciznija automatizacija. Tvrtke koje uspješno urede podatkovnu infrastrukturu ostvaruju najveće koristi od uvođenja umjetne inteligencije.
5. Nova era sigurnosti: kvantne prijetnje, zero trust i digitalna provenijencija
Sigurnost ulazi u strateški vrh prioriteta. Kvantna računala predstavljaju potencijalnu prijetnju jer bi mogla razbiti današnje enkripcijske standarde. Zbog toga započinje tranzicija prema kvantno sigurnim algoritmima, koji bi trebali izdržati napade budućih kvantnih sustava.
Zero trust edge označava sigurnosni model u kojem se identitet, pristup i ovlasti provjeravaju izravno na rubu mreže, odnosno na uređajima i mjestima gdje podaci nastaju. To je ključno za okruženja s golemim brojem IoT uređaja i udaljenih radnika.
Digitalna provenijencija postaje važna zbog porasta deepfake sadržaja i manipuliranih medija. Riječ je o sustavima koji osiguravaju vjerodostojnost dokumenata, slika, videa i drugih digitalnih podataka. Tvrtke sve više uvode te tehnologije kako bi zaštitile korisnike i svoj brend.
6. Industrijski cloud i AI superračunala postaju osnova poslovanja
Za treniranje naprednih AI modela potrebna je ogromna računalna moć, što potiče razvoj AI superračunala koja kombiniraju različite vrste procesora i ubrzivača. Istodobno raste upotreba industrijskih cloud platformi koje objedinjuju infrastrukturu, aplikacije i podatke za specifične sektore poput zdravstva, financija, znanosti ili proizvodnje.
Takve platforme imaju već ugrađene sigurnosne i regulatorne postavke, što olakšava implementaciju. Prema procjenama, do kraja 2026. godine industrijski cloud koristit će 70 posto velikih poduzeća, u odnosu na svega 15 posto u 2023. godini.
7. Robotika i fizička umjetna inteligencija osvajaju skladišta i pogone
Fizička umjetna inteligencija obuhvaća robote, dronove, autonomna vozila i pametne strojeve koji se oslanjaju na AI za kretanje, donošenje odluka i obavljanje zadataka. Gartner predviđa da će više od 80 posto svjetskih skladišta do 2028. koristiti AI robotiku za sortiranje, pakiranje, inventuru i logističko planiranje.
Ovaj trend mijenja prirodu industrije i logistike, povećava učinkovitost i smanjuje operativne troškove. Istodobno otvara pitanja budućih vještina potrebnih radnicima koji će surađivati s robotima.
8. Proširena stvarnost ulazi u poslovnu svakodnevicu
Proširena stvarnost, koja uključuje virtualnu stvarnost, proširenu stvarnost i miješanu stvarnost, postaje svakodnevni alat u industriji. Napredniji i lakši uređaji omogućuju upotrebu u treningu, sigurnosnim simulacijama, daljinskoj stručnosti, dizajnu proizvoda i pregledima opasnih lokacija.
Tržište XR tehnologija bilježi nagli rast, a 2026. se očekuje šira komercijalna primjena, posebno u zdravstvenom sektoru, energetici i industriji.
9. Digitalni blizanci postaju strateški alat za upravljanje poslovanjem
Digitalni blizanac je digitalna replika fizičkog sustava, stroja, procesa ili čak cijele organizacije. Povezan je sa stvarnim sustavom putem senzora i podataka u stvarnom vremenu, što omogućuje simulacije, predviđanja i optimizaciju.
Tvrtke koriste digitalne blizance za testiranje procesa bez stvarnih troškova, za rano otkrivanje kvarova, za modeliranje potrošnje energije ili za brži razvoj proizvoda. U 2026. digitalni blizanci prelaze iz inženjerskih alata u centralne sustave za donošenje poslovnih odluka.
10. Održivost i tehnologija u eri regulative CSRD
Nova europska direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti, poznata kao CSRD, obvezuje velika poduzeća na detaljno izvještavanje o emisijama, okolišnom utjecaju, društvenim praksama i upravljanju. To mijenja način razvoja tehnologija jer održivost postaje obvezni dio svakog projekta.
Tvrtke uvode energetski učinkovit softver, prelaze na održive cloud modele i koriste AI za praćenje ugljičnog otiska. Digitalni blizanci sve se više primjenjuju za optimizaciju potrošnje energije i smanjenje emisija.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
