Bakić u knjižnicama uz pomoć Googlea traži neke nove Rimce

Nenad Bakić i Institut za razvoj i inovativnost mladih (IRIM) predstavili su u četvrtak novi projekt koji sa 250.000 dolara financira Google, kojim žele naše javne knjižnice transformirati u digitalne inovacijske centre.

Predstavljajući projekt Bakić je istaknuo kako žele uz djecu privući i odrasle, koji se također trebaju digitalno educirati te je rekao kako bi bilo idealno kad bi obitelji dolazile na radionice. Knjižnice koje su već u ovom projektu nastavit će se poticati kako bi se razvile u napredne centre za digitalne vještine, dok će se tu uključiti i nove u Hrvatskoj, ali i Srbiji, BiH te na Kosovu. Cilj je da ih u Hrvatskoj bude od 100 do 120, a još po 20 u BiH i Srbiji i 10 na Kosovu. Knjižnice će tu digitalnu edukaciju obavljati preko Micro:bit platforme, Mi:Node setove senzora te 3D printere.

- IRIM je počeo intenzivno djelovati u lokalnim zajednicama kroz javne knjižnice uvođenjem programiranja, pružajući besplatno usluge edukacije programiranja i donirajući micro:bitove kao sredstvo za programiranje javnim knjižnicama, te je neke od njih promovirao u centre za razvoj digitalnih vještina donirajući robote i 3D pisače. Ovom Googleovom potporom IRIM će znatno proširiti ovaj koncept, knjižnice u regiji će razviti u centre za razvoj digitalnih vještina  i pridonijeti stvaranju digitalno naprednog društva - navodi Bakić. Pojašnjavajući kako djeca mogu iz knjižnice posuditi Micro:bitove i raditi na senzorskim setovima, ali i na 3D printerima ovaj projekt može značajno pomoći u stvaranju nekog budućeg Mate Rimca. Istaknuo je kako im je cilj da se Micro:bit posudi 13.600 puta, a rekli su i kako će se 3D printeri naći u 40-ak knjižnica.

Inače, ovih 250.000 dolara je i ukupna vrijednost projekta, potvrdio nam je Bakić naglašavajući kako su uspjeli biti jako ekonomični.

- Želimo internet približiti i učiniti ga korisnim svima, što podrazumijeva, između ostalog pružanje pomoći ljudima prilikom lakšeg pristupa informacijama, pa sve do pružanja potrebnih novih vještina tvrtkama kako bi pokrenule prve internetske stranice te ostvarile prodaju putem interneta - rekao je Joško Mrndže, direktor tvrtke Google za Adriatic regiju.

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak govorila je o tome kako projekt omogućava široj zajednici razvoj digitalnih vještina što je značajno u četvrtoj industrijskoj revoluciji. Na predstavljanju Bakićeva projekta bili su još i ministri Darko Horvat i Marko Paivć. Horvat je istaknuo da će sljedeća biti godina digitalne transformacije, pa je spomenuo potpunu digitalizaciju sustava javne nabave i obvezu izdavanja i zaprimanja e-računa za obveznike lokalnih i državnog proračuna. Rekao je tako i da će se od 1. travnja s jednog mjesta moći elektronički pokrenuti posao ispunjavanjem jednog obrasca, bez obilaženja raznih šaltera i kupovanja biljega. Rekao je i da će predložiti ukidanje 320 administrativnih postupaka, od kojih e se dio digitalizirati te kako će sve uštedjeti oko 640 milijuna kuna za poduzetnike, dok bi rezanje administracije trebalo uštedjeti oko dvije milijarde kuna. Ministar Marko Pavić izrazio je podršku radu s učenicima u STEM-u i rekao da će predložiti izdvajanje 100 milijuna kuna kroz Europski socijalni fond za popularizaciju znanosti  i ulaganje u projekte razvoja i rada s mladima.

Svaki drugi Hrvat digitalno je polupismen

Iz Googlea su istaknuli i kako se drastično mijenjaju vještine koje ljudi moraju imati kako bi realizirali velike poslove ili imali uspješne tvrtke te navode da će u sljedećih 10 do 15 godina automatizacija mijenjati radna okruženja i stvoriti 21 milijun novih radnih mjesta, a 90% svih poslova zahtijevat će barem neku razinu digitalnih vještina.

No, problem je u tome što na razini EU 44 posto građana i 37 posto radne snage nema dovoljno razvijeno znanje iz područja digitalnih vještina, a tako će i do 2020. godine nedostajati oko 500.000 radnih mjesta u ICT-u. 

Što se Hrvatske tiče, u nedostatku poznavanja digitalnih vještina pojedinaca, kod nas se usporava tempo digitalne transformacije tvrtki. Manje od trećine građana kaže da imaju znanja digitalnih vještina koja su iznad osnovnih, a u isto vrijeme polovica građana Hrvatske (49% od 16 do 74 godina) navodi nedostatak osnovnih digitalnih vještina.