Bio je pravi gorostas: Otkrili potpuno novu vrstu dinosaura

Grupa španjolskih i argentinskih paleontologa otkrila je dobro očuvane ostatke nepoznate vrste dinosaura koji su prije 110 milijuna godina živjeli u Neuquenu u središtu Argentine, objavilo je državno sveučilište La Matanza. 

Ostaci triju dinosaura pripadaju jednom odraslom i dvama mlađim dinosaurima. 

Novootkrivenu vrstu znanstvenici su nazvali Lavocatisaurus agrioensi te ustanovili da pripada grupi dinosaura biljojeda, sauropoda, u koju spadaju diplodoki i brontosauri. Riječ je o najvećim kopnenim životinjama koje su živjele na Zemlji, ali i najvećoj vrsti dinosaura.

- Pronašli smo uglavnom kosti lubanje, čeljusti, puno zuba, dijelove kostiju njuške, kosti koje definiraju očne duplje i vjerojatno ćemo uspjeti obaviti kompletnu rekonstrukciju glave. Ovo otkriće nam je važno jer je riječ o novoj vrsti dinosaura koja je živjela u području na kojemu ne biste očekivali njihove fosilne ostatke jer je nekoć bilo vrlo sušno i bez puno vegetacije - rekao je Jose Luis Carballido, znanstvenik i zaposlenik muzeja Egidio Feruglio.

Ostaci odraslog sauropoda upućuju na to da je bio dugačak oko 12 metara, a duljina mlađih pripadnika ove vrste iznosila je između šest i sedam metara. 

Carballido kaže da otkriće ostataka triju dinosaura ukazuju na to da su sauropodi pripadali grupi dinosaura koja se kretala u grupama te da su zajedno uginuli.

Podsjeća da su sauropodi najveće kopnene životinje koje su živjele na Zemlji. Mogli su dosegnuti 33 do 34 metra duljine i težiti i do 120 tona. Pojavili su se otprilike prije 220 milijuna godina, a nestali su sredinom jure. 

Otkriće u Neuquenu, o čemu su podaci objavljeni u znanstvenom časopisu Acta Palaeontologica Polonica, veliko je iznenađenje za znanstvenike jer je područje na kojemu su fosilni ostaci pronađeni neuobičajeno stanište za dinosaure biljojede. Naime, riječ je o području na kojemu se nekad nalazila pustinja, području sa sporadičnim jezerima, a ova se grupa sauropoda očigledno uspjela prilagoditi životu u sušnim predijelima s manje vegetacije, vlage i vode, zaključili su istraživači.