Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
55 komentara

Bogatiji upisuju bolje fakultete jer si mogu platiti pripreme...

Čak dvije trećine maturanata priprema se za državne mature, bez obzira na uspjeh. Pritom su i oni i roditelji uvjereni da bez priprema nema upisa na fakultet, pokazuju podaci Instituta za društvena istraživanja

Foto: dreamstime
55 komentara

Čak 85 posto maturanata u Hrvatskoj želi i planira studirati, a njih 67,5 posto planira ići na posebne pripreme za polaganje državne mature.

Pokazuje to najnovije istraživanje Instituta za društvena istraživanja, kao jedno od najopsežnijih te vrste među hrvatskim učenicima.
U istraživanju je sudjelovao 4501 maturant iz 59 javnih srednjih škola (koje predstavljaju uzorak od 16 posto), a provedeno je od prosinca 2017. do siječnja 2018. Ukupno je sudjelovao 13.301 učenik prvog, trećeg te završnih razreda četverogodišnjih i petogodišnjih srednjoškolskih programa.

- Mislim da bih upisala i bez priprema, ali kad smo skužili da svi koji žele na farmaciju idu na pripreme, starci i ja smo odlučili: ‘Nema riskiranja - Karla ideš!’ - izjava je učenice koju u svojoj analizi navode voditelji istraživanja Boris Jokić i Zrinka Ristić Dedić*.

Foto: 24sata/IDI

Prevladava mišljenje da su pripreme ključne

- Činjenica da 85% učenika ili namjerava ili još uvijek ne zna hoće li pohađati organizirane pripreme ukazuje na izrazite nedostatke srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja te posebice prijelaza iz srednjoškolskog u visokoškolsko obrazovanje- navode Jokić i Ristić Dedić.

Rezultati pokazuju kako u svim dijelovima Hrvatske učenici u jednakoj mjeri idu na pripreme za državnu maturu koja, napominju, uvelike određuje prijelaz iz srednjoškolskog u visoko obrazovanje. 

- Visoka aspiracija, povećan rizik ispita i međusobno konkuriranje, kao i u slučaju Karle, dio učenika i roditelja dovodi do razumijevanja da je za ta ispitivanja nužna dodatna priprema. Premda nema znanstvenih dokaza da su pripreme ključne za uspjeh na ispitima visokog rizika, u javnosti prevladava mišljenje da za ostvarivanje visokoškolskih aspiracija samo sudjelovanje u nastavi i samostalna priprema više nisu dovoljni - ističu autori istraživanja.

Tako je u istraživanju tek 14 posto sudionika istaknulo kako ne planira pohađati pripremni tečaj, dok ih se 18,5 posto nije izjasnilo. Od onih 67,5 posto koji planiraju ići na pripreme, 34,7 ih planira ići na pripreme u školi (besplatne), 32,8 posto ih planira pohađati pripreme u privatnim učilištima ili uz plaćene mentore, 20,9 posto planira kombinirati, dok ih se 11,9 posto planira pripremati samostalno.

ZBOG ŠTRAJKA UGROŽENI UČENICI

Maturanti u gotovo jednakoj mjeri planiraju pohađati besplatne pripreme u školi i one plaćene koje organiziraju privatne tvrtke. U školskoj godini 2019./20. za očekivati je da će slijedom deformacije nastavne godine (štrajka) dostupnost besplatnih priprema u školama biti izravno ugrožena zbog nadoknade nastavnih dana. To će imati snažan izravni utjecaj na jednakost obrazovnih mogućnosti jer rezultati ukazuju da se na besplatne pripreme organizirane od strane škola u većoj mjeri oslanjaju učenici strukovnih škola, oni izvan Grada Zagreba i okolice te posebice oni nižeg ekonomskog statusa. Obrazovne vlasti nužno moraju reagirati na ovu pojavu jer ona za ovu generaciju može imati ozbiljne osobne i društvene posljedice, upozorili su Zrinka Ristić Dedić i Boris Jokić.

Foto: PIxsell

A zbog takvih potreba među učenicima, ističe se u istraživanju, plaćene pripreme doživjele su izrazito tržišno profiliranje. No ono što autori istraživanja vide kao veliki problem je raslojavanje među učenicima prema financijskim mogućnostima njihovih roditelja.

Foto: 24sata/IDI

Gotovo 30 posto učenika više na pripremama

Prema prihodima kućanstava vidi se kako učenici najvišeg ekonomskog statusa (oni u obiteljima s prihodima većim od 15.000 kuna) u mnogo većem postotku idu na plaćene pripreme, njih 49,4 posto. S padom ekonomske moći obitelji pada i planiranje pohađanja priprema kod privatnika.

U skupini učenika čije obitelji imaju prihode najmanje od 5000 kuna, njih 21,4 posto odlučuje se za plaćene pripreme, dok ih 46,9 posto bira pripreme u školi. A iako već godinama nadležne institucije upozoravaju na to kako plaćene pripreme nisu bolje od programa u školama, činjenica je da učenici iz generacije u generaciju sve češće biraju upravo plaćene programe ili kombinaciju plaćenih i neplaćenih priprema u školama.

Istodobno, oni koji ih si ne mogu priuštiti, dovedeni su u položaj u kojem nemaju mogućnosti pripremiti se za maturu koliko žele, ističu Jokić i Ristić Dedić.

A koliko je povjerenje učenika i roditelja u privatne škole i učilišta, pokazuje i podatak od 3500 maturanata koji su ovaj vikend izašli na probna testiranja državne mature na Učilištu Algebra. Jednako tako, iz godine u godinu se povećava broj učenika koji upisuju pripreme za maturu.

- Algebra bilježi kontinuirani rast na pripremama za polaganje ispita državne mature. U školskoj godini 2018./2019. rast u broju polaznika priprema je iznosio 23% u odnosu na prethodnu kolsku godinu, dok u ovoj školskoj godini već sada bilježimo rast od 27% u odnosu na prethodnu školsku godinu. Svake godine upisujemo sve više maturanata, unatoč tome što je ukupan broj maturanata u Republici Hrvatskoj sve manji. Prema podacima NCVVO-a u proteklih 10 godina imamo oko 7.000 manje učenika 4. razreda srednjih škola - navode u tom visokom učilištu.

Foto: 24sata/IDI

'Neophodno je centralizirati obrazovni sustav'

Uzmimo pritom u obzir kako sve srednje škole već od trećeg razreda srednje rade probna testiranja, pa objektivno za privatnim učilištima ne bi trebalo biti potrebe. I analiza odabira priprema za državnu maturu prema uspjehu učenika pokazuje kako će ih više od polovice, neovisno o ocjenama, dodatno učiti za ove ispite.

- Državne mature ipak postaju sve manje važan kriterij. Naši učenici u posljednjim generacijama upisuju fakultete poput Medicine, Farmacije, PMF-a, većinom fakultete koji su vratili prijamne ispite. I državna matura čini tek manji postotak bodova - kaže nam Zlatko Stić, ravnatelj Prirodoslovne škole Vladimira Preloga, koja je posljednjih godina postala apsolutno prestižna škola među učenicima koji preferiraju prirodne predmete.

U toj školi također organiziraju pripreme za svoje učenike, no Stić, koji je svojim i trudom svojih zaposlenika uveo revolucionarne promjene u odnosu na hrvatski srednjoškolski sustav, ističe kako problemi leže negdje drugdje.

- Bilo bi neophodno centralizirati obrazovni sustav, koliko god to zvučalo radikalno. Također, najboljim učenicima treba bez dvojbi osigurati besplatno visoko obrazovanje. Strani fakulteti već naveliko nam uzimaju najbolje učenike i, ako se tako nastavi, situacija će biti još lošija. Slovenci su primijenili nekoliko formula koje su se pokazale izuzetno uspješne. Primjerice, pokazalo se kako su škole s manje od 600 učenika potpuno neisplative. Centralizacijom škola postigli su i da se zapošljava više nastavnika - zaključuje Stić.

*Rezultati prikazani u ovom Izvješću nastali su temeljem podataka prikupljenih u znanstvenoistraživačkom projektu „Analiza stanja i potreba u srednjoškolskom odgoju i obrazovanju vezanih uz informiranje o visokoškolskim izborima i postupcima upisa na studijske programe preko Nacionalnog informacijskog sustava prijava na visoka učilišta (NISpVU)“ kojeg je financirala Agencija za znanost i visoko obrazovanje

Tema: Bolje obrazovanje 2019.

Možda vas zanima i ovo:
Message