U ponedjeljak objava rezultata nacionalnih ispita: Neće utjecati na prosjek ili upis u srednju

Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) u ponedjeljak, 8. lipnja, objavit će rezultate ovogodišnjih nacionalnih ispita. Podsjetimo, ispite su u ožujku pisali učenici četvrtih razreda (tri predmeta) i učenici osmih razreda (osam predmeta).

Rezultati će također u ponedjeljak biti vidljivi u e-Dnevniku, pojedinačno za svakog učenika, te će škole dobiti skupne rezultate za sve učenike. Kao što je već poznato, rezultati nacionalnih ispita i dalje su informativni, odnosno, ni na koji način se ne uzimaju u obzir pri zaključivanju ocjena, niti se boduju za upis u srednje škole.

ČETVRTAŠI PIŠU PRVI Da su nacionalni ispiti uvjet za srednju školu, roditelji bi plaćali djeci instrukcije da ih polože

Ovo je treći ciklus testiranja svih učenika u četvrtim i osmim razredima, a podaci se koriste za analizu rada u školama, kao i informaciju samim učenicima i roditeljima u kojem smjeru da se odluče pri upisu srednje škole, tumače iz NCVVO-a.

Bolje škole u manjim sredinama

Prema dosadašnjim podacima, škole u manjim sredinama, prvenstveno Makarskoj, Dubrovniku i Krapini, postižu najbolje rezultate. Otkako je u dio škola uvedena Cjelodnevna škola, njihovi rezultati na nacionalnim ispitima značajno su se poboljšali.

Ipak, generalno je više od polovice škola ispod prosjeka, što nije u skladu s ocjenama koje se zaključuju, ali jest u skladu s međunarodnim testiranjima poput PISA-e. Rezultati prošlogodišnjih ispita pokazuju kako su iz hrvatskog jezika u četvrtim razredima, samo tri županije bile iznad prosjeka (Zagreb, Krapinsko-zagorska i Varaždinska), a iz matematike tek dvije (Zagreb i Splitsko-dalmatinska). Kod osmih razreda, po županijama, učenici su najlošiji iz matematike i engleskog jezika.

Smanjivanje pritiska

O važnosti nacionalnih ispita za 24sata već ranije je govorio  Mislav Balković, rektor Sveučilišta Algebra Bernays i dugogodišnji stručnjak u obrazovanju. 

- Prva uloga ovih ispita je formativna - objektivizacija ocjena i pravovremena povratna informacija učenicima, roditeljima i nastavnicima o stvarnoj razini znanja u odnosu na nacionalne standarde. Kriteriji ocjenjivanja razlikuju se od škole do škole, pa čak i od nastavnika do nastavnika. Učenik koji ima odlične ocjene ne mora nužno imati znanje usporedivo s vršnjacima na nacionalnoj razini. Nacionalni ispiti trebali bi omogućiti "umjeravanje“ kriterija i pravodobnu reakciju - dodatni rad, prilagodbu očekivanja i realniji odabir daljnjeg obrazovnog puta. Druga svrha je sustavna – smanjenje pritiska u jednoj točki školovanja. Umjesto da o budućnosti učenika odlučuje jedan visokorizični ispit (poput prijemnog ili državne mature), rezultati bi se mogli prikupljati i pratiti kroz dulje razdoblje - kazao je.