Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
30 komentara

Bolju nastavu traži svaki treći srednjoškolac: Ne žele bubati!

Hrvatske škole učenicima ne nude veliku izbornost, što je pokazalo i istraživanje koje će ekskluzivno biti predstavljeno na konferenciji "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska", 12. studenog u Obrtničkoj komori Zagreb

Foto: Marko Prpic/PIXSELL

Čak 24,6 posto hrvatskih srednjoškolaca nezadovoljno je sadržajima koje uče u školi.

Pokazalo je to dosad najveće istraživanje o zadovoljstvu učenika školom, koje je financirala Agencija za znanost i visoko obrazovanje, a koje su izradili znanstvenici s Instituta za društvena istraživanja.

Ovo istraživanje na konferenciji "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska", u ponedjeljak, 12. studenog, u Obrtničkoj komori Zagreb, ekskluzivno će predstaviti voditelj cijelog projekta Boris Jokić.

Broj mjesta na konferenciji je ograničen! Prijavi svoj dolazak već danas

Foto: Marko Prpic/PIXSELL

- Djeca ne žele bubati činjenice napamet nego učiti praktična znanja i učiti smisleno - kaže voditelj istraživanja Boris Jokić. U najvećem istraživanju ove vrste dosad sudjelovao 13.301 učenik iz 59 škola iz svih dijelova Hrvatske.

Podaci so kojih su došli tijekom istraživanja zaista su šokantni. Učenici su najzadovoljniji razredom. Skoro 79 posto voli društvo u kojem se nalaze. Ali ne misle jednako o prostoru u kojem se odvija nastava. Gotovo jednako kao i nastavnim programom, naši su srednjoškolci nezadovoljni opremljenošću i uvjetima u svojoj školi. Gotovo 25 posto ih je potpuno ili djelomično nezadovoljno, a još ih više, točnije 26,3 posto, nije ni zadovoljno ni nezadovoljno. Prevedeno na jednostavnu matematiku, svaki drugi srednjoškolac nezadovoljan je uvjetima u školi, a tek je svaki treći zapravo zadovoljan obrazovnim kurikulumom

- Zadovoljstvo različitim elementima obrazovanja važan je prediktor obrazovnog postignuća i osobne dobrobiti pojedinaca, ali i škole kao zajednice učenja i razvoja - objašnjavaju Jokić i njegova kolegica Zrinka Ristić Dedić. Da su učenici nezadovoljni hrvatskim obrazovnim sustavom, možda najbolje pokazuje to što njihovo nezadovoljstvo raste s godinama. Što su stariji, to jest, što su viši razred, to su nezadovoljniji. Učenici prvih razreda su najzadovoljniji, a maturanti najviše pokazuju nezadovoljstvo. Kad upišu školu, programe ocjenjuju s 3,52, a kao maturanti ocjena im je 2,94. S bijedne četvorke na lošu trojku za hrvatski obrazovni sustav. Ipak, nije sve tako crno. Najmanji rast nezadovoljstva učenici pokazuju u zadovoljstvu nastavnicima, što pokazuje da su zadovoljni radom profesora, ali ne i onime što ih ti profesori moraju naučiti.

- Vrlo je važan rezultat koji upućuje na najnižu razinu zadovoljstva sadržajima koji uče kod učenika gimnazijskih programa. Hrvatske škole učenicima ne nude veliku izbornost, što se odrazilo i na rezultatima istraživanja. Gimnazijalci bi školskom programu dali ocjenu 3,03, a učenici strukovnih škola 3,28. Modularna izbornost bila je predviđena u Nacionalnom kurikulumu gimnazijskog obrazovanja u okviru Cjelovite kurikularne reforme. Ministarstvo znanosti i obrazovanja, nažalost, odustalo je od svih promjena predloženih u ovoj razini nacionalnih kurikuluma - upozoravaju autori istraživanja.

Foto: Dreamstime

Gimnazijalci, primjerice, razred ocjenjuju s 4,08 a strukovnjaci s 3,99. Školski uvjeti i opremljenost, kao i programi, u očima učenika, izgledaju loše. Gimnazijalci ih ocjenjuju s 3,55, a učenici strukovnih škola s 3,28. Valja napomenuti da strukovnjaci u školama slušaju i dio praktične nastave, pa je pitanje koliko se ona kvalitetno obavlja ako škole nisu zadovoljavajuće opremljene.
O rezultatima istraživanja Boris Jokić govorit će 12. studenog na konferenciji “Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska”, koju će otvoriti i ekskluzivnim predstavljanjem rezultata trogodišnjeg istraživanja obrazovnih aspiracija učenika osnovnih škola.

- Koliko je onih koji žele biti Sandra Afrika ili Kolinda Grabar Kitarović? Svima je njima zajedničko da svoju budućnost vide optimističnom, ali Hrvatsku ne procjenjuju kao okružje u kojemu mogu ostvariti svoje potencijale - kaže Jokić.

Pratite nas i na Facebooku

---> https://www.facebook.com/events/181102896111445/

U ponedjeljak će sudionicima konferencije predstaviti istraživanje koje financira Hrvatska zaklada za znanost, a u kojem je sudjelovalo više od 2500 učenika i njihovih roditelja. Istraživanje je isto tako pokazalo kako osnovnoškolci u Hrvatskoj najviše vremena troše na učenje povijesti, a onda na matematiku, biologiju i kemiju, koja im je, usto, najteži predmet.

Hrvatski jezik, pokazalo je Jokićevo istraživanje, današnjim školarcima manje je važan od stranog jezika (većinom engleskog), a to pokazuju i vrlo loši rezultati na ovogodišnjoj državnoj maturi. Zašto je tome tako i do kakvih su još rezultata došli Boris Jokić i njegovi suradnici, pogledajte i poslušajte na najvećoj konferenciji o obrazovanju. Osim njih, svoje ideje i nove projekte predstavit će Ranko Rajović, autor NTC sustava učenja, član Mense i Vijeća za darovitu djecu, te Nenad Bakić, jedan od osnivača inicijative Croatian Makers.

U panelu o kurikularnoj reformi razmijenit će mišljenja Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja, Eli Pijaca Plavšić iz GOOD inicijative, ravnatelj zagrebačke V. gimnazije Tihomir Engelsfeld, te Marko Košiček, glavni savjetnik ministrice znanosti i obrazovanja.

O tome zašto sva djeca danas žele biti youtuberi, bolje govore engleski nego hrvatski, a istodobno sve više ih ima logopedske probleme, te je li potrebna radikalnija promjena načina poučavanja u ranoj dobi razgovarat će naši gosti na prvom panelu: Draženka Blaži, redovita profesorica Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu, Marlena Bogdanović, učiteljica razredne nastave u OŠ Tučepi, Mario Stančić, ravnatelj VI. osnovne škole Varaždin. Dr. sc. Vedrana Spajić-Vrkaš, redovna profesorica na Katedri za sistematsku pedagogiju održat će predavanje o tome zašto ne prolaze obrazovne reforme u Hrvatskoj. Obrazovanje je posljednjih godina postalo vruća tema i takvo treba i ostati jer samo vrhunsko obrazovanje i stalni napredak mogu osigurati napredak cijelog društva.

 

 

Stoga nam se pridružite na konferenciji “Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska”, 12. studenog, u organizaciji 24sata i partnera: Raiffeisen Banka, Podravka, Pliva, Ina, Coca-Cola, RRiF i Obrtnička komora Zagreb.

 

Tema: Bolje obrazovanje 2018.

Možda vas zanima i ovo:
Message