Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
0 komentara

Čarobnjak iz Oza, Osman i Judita postali su digitalni

Već devet godina projekt e-lektire đacima, ali i ostalima, nudi knjige u digitalnom i audiozapisu. Od ove jeseni imaju 40 novih lektirnih naslova i 166.052 korisnika

Foto: Robert Anic/PIXSELL
0 komentara

Lektiru najradije čitam prije spavanja. Tad sam na miru, nema buke, isključim mobitel i proučavam priču.

No neke knjige su mi zbilja bile teške za čitati i jako mi je pomoglo što sam na internetu imala digitalnu verziju koju sam brže pregledavala i odmah sam mogla pronaći bilješke o piscu, kaže nam Iskra (12), učenica šestog razreda iz Zagreba.

Ona je jedna od 166.052 korisnika portala e-lektire, koliko ih je bilo registrirano u rujnu.

Čitanje knjiga vještina je koju nove generacije sve manje prakticiraju, a istraživanja u Hrvatskoj pokazuju kako su učenici osnovnih i srednjih škola sve manje zainteresirani za učenje materinjeg jezika, što pokazuju i sve porazniji rezultati na državnim maturama. Čitanje lektira u takvoj situaciji postaje jedna od najvažnijih, a za neke, nažalost, i jedina prilika da se susretnu s knjigom. No digitalizacija je učinila svoje pa nove generacije sadržaje radije prihvaćaju preko novih platformi nego s papira.

Zbog toga se projekt e-lektire Zvonimira Bulaje u suradnji s CARNET-om pokazao kao izvanredna mogućnost za približavanje pisane riječi djeci.

Foto: Robert Anic/PIXSELL

- Sve se knjige mogu direktno čitati u sučelju portala, a sad imamo i posebne formate koji su prilagođeni, primjerice, djeci koja imaju disleksiju. Portal sadrži mnogo multimedijskog sadržaja, kao što su i audioknjige, cijele knjige koje je glumac u studiju pročitao. I to nisu samo kratke pripovijetke, nego i cijela Marulićeva ‘Judita’, ‘Ribanje i ribarsko prigovaranje’, stariji tekstovi koji su teži za čitanje. Tako smo htjeli olakšati učenicima pristup i razumijevanje lektire. Snimili smo i ‘Čarobnjaka iz Oza’, Goetheove ‘Patnje mladog Werthera’, a tu je i Gundulićev ‘Osman’, koji traje devet sati.

Čitanje lektira tako postaje izuzetno iskustvo - objašnjava nam Bulaja te dodaje kako je, primjerice, “Osmana” čitao Frano Mašković, Dubrovčanin koji je knjigu sjajno dočarao.

A tako rade i sve druge knjige, biraju glumce koji su iz područja o kojemu je riječ u knjizi. E-Lektire su obogaćene prijevodom multimedije na hrvatski znakovni jezik te su dostupne u Brailleovu digitalnom formatu.

Prije 19 godina Zvonimir Bulaja prvi put je knjigu prenio na CD, a do danas je u e-izdanju objavio više od 400 knjiga, od kojih su 72 lektire. Suradnja s CARNET-om počela je 2009., nakon što su objavili animirano, interaktivno izdanje “Priča iz davnina”. CARNET osigurava infrastrukturu za provođenje projekta. Knjige su na portalu u više formata, od pdf-a, epuba, formata koji prikaz knjige prilagođava dimenzijama ekrana i različitim uređajima.

- Dodatni sadržaji pridonose razumijevanju lektirnog djela te učenike motiviraju i potiču na interakciju i usvajanje znanja. Posebno vrijedi izdvojiti bilješke o piscu i djelu koje, pored opisa života autora, donose i prikaz djela u povijesno-umjetničkom kontekstu, rječnike manje poznatih termina, žargona i dijalektalizama te multimedijalne sadržaje kojima je cilj potaknuti učenike na čitanje cjelovitih lektirnih djela - rekla je Branka Vuk, pomoćnica ravnatelja za podršku obrazovanju.

Vrlo često upućujem učenike na to da mogu na e-Lektiri pronaći i lektiru, ali i ostale pomoćne sadržaje koji pridonose razumijevanju i spoznaji pročitanoga, rekla nam je Draženka Čutura, profesorica hrvatskog jezika u Gimnaziji Sesvete.

- Osobno u nastavi koristim neke sadržaje s toga portala, bilo kao motivaciju ili ponavljanje. Ističem auditivne i vizualne zapise te kvizove, a ponekad i neke zadatke, npr. zadnje što sam koristila u nastavi bili su zadaci u vezi s Petrarcinim sonetima te kviz o Dostojevskom i ‘Zločinu i kazni’ - dodala je.

- Učenici sami priznaju da, ako nemaju vremena za cjelovito čitanje neke knjige, posežu za elektroničkim izdanjem koje ‘brzinski čitaju i letimično pregledavaju’. Pojedini ipak kažu da ne mogu dugo čitati e-knjigu. Često im je zamorno pa su im draža tiskana izdanja - kaže školska knjižničarka Ruža Josić i ističe kako nisu u pravu oni koji kažu da učenici danas malo čitaju, jer su njezina zapažanja kod većine gimnazijalaca suprotna.

- Nažalost, neke su školske knjižnice siromašne lektirnim fondom, a mnogi učenici se ne učlanjuju u narodne knjižnice pa tako i ne čitaju. Još lošiji rezultat imaju učenici koji čitaju samo sažetke i sadržaje pojedinih književnih djela koje pronađu na internetu, misleći da je to dovoljno kako bi razumjeli poruku i smisao nekog književnog djela - kaže ona.

Ana Tafra, profesorica hrvatskog jezika u zagrebačkoj Osnovnoj školi Mladost, i sama koristi elektroničke verzije knjiga, no smatra kako nemaju još svi kvalitetnu tehnologiju, poput e-čitača. Profesori s kojima smo razgovarali kao nedostatak vide to što je kod čitanja na kompjutoru lako skrenuti pozornost s knjige. Osim toga, uz papirnatu knjigu dolaze vrijedne informacije koje djeci olakšavaju čitanje.

Foto: Luka Stanzl/PIXSELL

Autor projekta Zvonimir Bulaja 

To su naslovna strana, korice, ilustracije, na prvoj su izdavač, bilješka o piscu, a sve se to preskoči čitanjem e-knjige, ističu. Njihova iskustva pokazuju kako mnoga djeca i dalje radije čitaju klasične knjige.

- Čitanje treba razvijati i na njemu raditi, na tome treba biti ustrajan. Audioknjige su kao pomagalo i dopuna definitivno korisne, ali ne kao zamjena - ističe Ana.

- Ne znam je li im čudno čitati lektiru, je li im kompjutor asocijacija na igru, zabavu ili im je stvarno naporno. Ali kažu uglavnom da im se ne da čitati na kompjutoru - kaže knjižničarka Iva Šišak iz OŠ Mladost. Tradicionalno čitanje za knjižničarku je i dio kulturnog odgoja te navodi kako bi se izbjegavanjem čitanja u ranoj dobi doista puno izgubilo.

Najčešće pitaju zašto neke knjige nema u audioizdanju   

Za pripremu audioknjiga potrebni su deseci sati u studiju i montaži, kaže Zvonimir Bulaja. Kompletan pjesnički opus A. G. Matoša snimili su u audioformatu, što je više od 100 pjesama, a čitalo ih je pet glumaca. Snimili su i sva četiri dijela ‘Guliverovih putovanja’. U novije vrijeme počeli su i prevoditi knjige pa su tako nedavno preveli ‘Bambija’.     

Tema: Bolje obrazovanje 2019.

Možda vas zanima i ovo:
Message