Zemlja je u povijesti prošla kroz pet velikih izumiranja, a najveće je izbrisalo 96 posto svih vrsta. Profesor s MIT-a izračunao je kako bi 2100. godina mogla biti prijelomna točka za šesto izumiranje
Čeka nas katastrofa: Masovno izumiranje vrsta počinje 2100.
Po mišljenju profesora Daniela Rothmana iz Centra Lorenz MIT-a, do masovnih izumiranja dolazi zbog količine ugljika koji se ispušta u atmosferu. Prema matematičkom modelu koji je osmislio, Zemlja bi do 2100. godine mogla ući u šesto masovno izumiranje, piše Independent.
Proučavao je količine ugljika u atmosferi, oceanima, biljkama i životinjskom svijetu te zaključio da poremećaji u "prirodnoj ravnoteži" igraju veliku ulogu u izumiranju biljnih i životinjskih vrsta. Istražio je 31 slučaj u kojem su se dogodile promjene slične onima koje se događaju danas u atmosferi i otkrio da su se četiri od pet masovnih izumiranja dogodila kada se dogodio poremećaj prirodnog stanja, kako ga naziva Rothman.
Razvio je formulu koja mu pomaže predvidjeti koliko dodatnog ugljika mogu primiti oceani koji većinu apsorbiraju iz atmosfere. Ustanovio je da je za to potrebno 310 gigatona dodatnog ugljika, a zabrinjava izračun da će se do 2100. emitirati samo deset gigatona manje.
Čak 96 posto svih vrsta nestalo je s lica Zemlje prije 248 milijuna godina u najvećem izumiranju u povijesti. Ako se do 2100. bude emitiralo 310 gigatona ugljika, mogao bi nastupiti sličan scenarij, odnosno šesto po redu masovno izumiranje.
Najgori scenariji kazuju da će se emitirati više od 500 dodatnih gigatona. S druge strane, dio znanstvenika tvrdi da je proces masovnog izumiranja već počeo.
No, što to znači za nas? Naime, Rothmanova tvrdnja da će 2100. početi novo masovno izumiranje ne znači da će tada masovno umrijeti brojne vrste, nego bi cijeli proces mogao trajati i desetak tisuća godina. No, zabrinjavajuće je da bi tada mogli ući u 'nepoznato područje'. Zbog količine CO2, Zemljini ciklusi više ne bi bili stabilni i planet bi se mogao početi ponašati na nepredvidljive načine.