Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
4 komentara

Djecu gradi okružje: U školi se trebaju veseliti učenju i znanju

Osvajanje znanja donosi zadovoljstvo i motiviranost, stoga škola djeci ne bi smjela stvarati stres, kaže dječja neurologinja doc. dr. Vanja Saftić, koja će sudjelovati na konferenciji "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska"

Foto: Dreamstime

Polazak u školu, u djetetovom životu, predstavlja razvojni slijed, kako u kognitivnom, tako i u socijalnom kontekstu. Stoga, kao takav ne bi trebao biti smatran problematičnim, niti označavan periodom kada prestaje igra, a počinju nove "ozbiljne“ obaveze, kaže primarijus, doc. dr. sc. Vanja Saftić, specijalist pedijatar, subspecijalist dječje neurologije. 
Dječja neurologinja s dugogodišnjim iskustvom sudjelovat će na IV. konferenciji "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska" u ponedjeljak, 12. studenog, u Obrtničkoj komori Zagreb, te smo tim povodom s doc. dr. Saftić razgovarali o izazovima razvoja djece u ranoj školskoj dobi.

Broj mjesta na konferenciji je ograničen! Prijavi svoj dolazak već danas

Foto: Privatna arhiva
- Nerijetko se susrećemo s pojmom „stresa zbog polaska u školu“, što načelno smatram neafirmativnim društvenim stavom prema osvajanju i usvajanju znanja. Naime, osvajanje znanja donosi zadovoljstvo i motiviranost, pospješuje samopouzdanje i samopoimanje djeteta i nadahnjuje ga za nova i rastuća postignuća. Značajno je pripremati dijete za polazak u školu, kontinuiranim i pravovremenim aktivnostima, koje će, potom, u školskom okruženju biti strukturirano kroz propisane sadržaje - ističe.

Sve novitete, detalje programa i izjave govornika pogledajte na našoj Facebook stranici.

- Edukacijski proces treba biti koncipiran na širokoj platformi znanstvenih spoznaja i interdisciplinarnom pristupu, koji su već dugo etablirani u edukacijskim sustavima zapadne civilizacije, uz uvažavanje specifičnosti našega društva. Obrazovni proces ne bi trebao biti rigidan, jer svako dijete nosi cijeli niz osobitosti, koje treba uzeti u obzir - kaže Vanja Saftić, pojašnjavajući kako se znanstvenici danas sa nekadašnjeg koncepta „geni ili okoliš“, okreću činjenici da dječji mozak značajno oblikuje okružje u kojemu odrasta.
- Nepoticajna okolina, zanemarivanje, zlostavljanje i siromaštvo, te visoko konfliktni razvodi su najznačajniji činitelji koji značajno ograničavaju dijete u razvoju punih potencijala koji nosi. Takvi disfunkcionalni obrasci predstavljaju ne samo obrazovni, nego i medicinski, sociološki i ekonomski problem - kaže doc. dr. Saftić.

Dva velika istraživanja u Hrvatskoj objavljena ove jeseni pokazuju kako je sve više tinejdžera depresivno, te da velik broj nastavnika treba stručnu pomoć kako bi mogli pomoći takvoj djeci. No u školama nema dovoljno logopeda, psihologa, pedagoga.
- Škola je odgojno-obrazovna institucija, u zakonskom okviru, te takav status treba imati i dalje. Nastavnici i profesori ne moraju nužno biti upoznati sa podležećim dijagnozama djeteta, što ovisi o interakciji s roditeljima, protoku informacija, stupnju suradljivosti roditelja i škole itd. Opažanja stručnih službi škole, te njihova inicijativa može osnažiti proces izlječenja. Na žalost, mali je broj škola koji ima ekipirane timove koji bi mogli djelovati u tom smislu - kaže doc. dr. Saftić, ističući kako se zbog toga nerijetko pribjegava rješenjima koja ne sagledavaju holistički problem, pa niti rezultati nisu zadovoljavajući.
- Iz dostupnih podataka o programu nove kurikularne reforme nisam našla naznake koje bi govorile o implementaciji najnovijih neuroznanstvenih spoznaja u osmišljavanju strategija odgoja i obrazovanja - zaključuje ona.

Cyberbulling je osobito poguban

Jedan od velikih problema među današnjim školarcima je cyberbulling.
- Ovaj oblik zlostavljanja je osobito poguban, jer cyber prostor „živi“ kontinuirano dan za danom, te ostavlja trajni zapis sramoćenja djeteta - objašnjava doc. dr. Saftić, koja već niz godina radi i na Poliklinici za zaštitu djece i mladih grada Zagreba.
Kako ističe, u opsežnom istraživanju Poliklinike i Hrabrog telefona, provedenom na 1489 djece u dobi od 11 do 18 godina, pokazalo se da 93 posto ispitane djece posjeduje Facebook profil.
- Iznenađujuće je da 68 posto djece mlađe od 13 godina ima pristup Facebooku, protivno temeljnim pravilima ove mreže. Svako deseto dijete je iskusilo neki oblik zlostavljanja preko društvenih mreža, a u Poliklinici godišnje imamo između 50 i 60 djece sa težim posljedicama, kao što je anksioznost, depresija, psihosomatske tegobe, odbijanje odlaska u školu, samoozljeđivanje. Najekstremniji bijeg iz zatvorenog kruga, često od roditelja neprepoznatog zlostavljanja, je pokušaj suicida ili suicid - otkriva znanstvenica.
- Imam dojam da je empatija, kao jedna od najznačajnijih ljudskih afirmacija, erodirana u današnjem društvu. Našu djecu trebamo poučavati socijalnim vještinama, suosjećajnosti i brizi za druge, poticati široke akcije kojima će naučiti „ući u tuđe cipele“, što je  izraz služenja, poniznosti i velikodušnosti - zaključuje Vanja Saftić.

Pridružite nam se na konferenciji "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska"u organizaciji 24sata i partnera: RBA, Pliva, Podravka, INA i Coca-Cola, 12. studenog, u Obrtničkoj komori Zagreb, Ilica 49, te na vrijeme rezervirajte svoje mjesto u dvorani.

Tema: Bolje obrazovanje 2018.

Možda vas zanima i ovo:
Message