Najveći fosil divovske dvojenoge otkriven je slučajno na plaži u selu Howicku nakon što se dio stijene odlomio i pao na obalu
Dvojenoge veličine automobila nekoć su tumarale Engleskom
Divovske dvojenoge veličine automobila i teške 50 kilograma nekoć su lovile na području sjeverne Engleske, ustvrdili su stručnjaci nakon otkrića 326 milijuna godina starog fosila.
Najveći fosil divovske dvojenoge otkriven je slučajno na plaži u selu Howicku nakon što se dio stijene odlomio i pao na obalu.
Kako bi postigla tu veličinu, ova stvorenja, poznatija pod imenom Arthropleura, morala su se hraniti biljkama visoke nutritivne vrijednosti, a moguće je da se radilo i o grabežljivcima koji su se hranili drugim beskralješnjacima i malim vodozemcima.
Ovo stvorenje sačinjeno je od više elemenata egzoskeleta, a izgledom je jako nalikovalo današnjim dvojenogama.
Ovo je tek treći pronađeni fosil ove vrste, a ujedno je najveći i najstariji. Ostao je sačuvan zahvaljujući pijesku pored korita rijeke.
Dio pronađenog kostura dug je 75 centimetara, a znanstvenici vjeruju da je cijela dvojenoga bila duga 2.7 metara i da je težila 50 kilograma.
Pronađeni segment potječe iz razdoblja karbona, više od 100 milijuna godina prije doba dinosaura.
U to se vrijeme Velika Britanija nalazila blizu ekvatora zbog čega su temperature bile visoke.
Fosil je u siječnju 2018. godine otkrio bivši doktorand koji ga je šetajući plažom uočio u velikom bloku pješčenjaka.
"Ovo je sasvim slučajno otkriće", kazao je Dr. Neil Davies s Cambridgea i glavni autor rada o fosilu. "Stijena se pri padu raspukla na takav način da je fosil bio savršeno izložen kada ga je uočio jedan od naših bivših doktoranada."
Vladina agencija Natural England, lokalne vlasti Howicka i vlasnici zemlje na kojem je fosil pronađen dali su dopuštenje da ga se odnese na analizu na Cambridge.
Fosil je bio toliko velik da su ga morale nositi četiri osobe.
"Ne možemo sa sigurnošću reći čime su se ova stvorenja hranila, znamo da im je bilo dostupno mnoštvo hranjivih orašastih plodova i sjemenki, a moguće je i da su bili grabežljivci koji su se hranili drugim beskralješnjacima i malim kralježnjacima kao što su vodozemci", kazao je Davies.
Ova stvorenja puzala su ekvatorskim područjem 45 milijuna godina prije nego što su izumrla. Pretpostavlja se kako je uzrok tome globalno zatopljenje zbog kojeg je klima postala presuha za njihovo preživljavanje, a moguć uzrok su i gmazovi koji su ih nadmašili u borbi za hranu.
Fosil će biti izložen za javnost u Cambridgeovom muzeju iduće godine. Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Geological Society.