Green iQ indeks rezultat je istraživanja zelene inteligencije i života u skladu s prirodom stanovnika 13 zemalja. Više od 13.500 ispitanika iznijelo je svoj stav o kupovnim navikama, transportu i potrošnji energije
Hrvati na četvrtom mjestu po zelenoj inteligenciji
Često se susrećemo sa stavom kako je ekološki životni stil preskup – krenuvši od hrane, stanovanja, sve do korištenja energije. S druge strane, današnja veća ulaganja mogu nam donijeti uštede u budućnosti i veću kvalitetu života. Istraživanje pokazuje kako su, primjerice, Poljaci svjesni te činjenice, jer ih samo 4% smatra da je život u skladu s prirodom preskup ili prezahtjevan.
Ipak, u Green iQ indeksu prednjači narod koji se ne spominje često u takvom kontekstu - Turci. Osim što rezultati ankete pokazuju da imaju visoku zelenu inteligenciju, češće nego ostali ispitanici izjavljuju kako im je važno što češće udaljiti se od gradske vreve i povezati se s prirodom. Turska je ujedno i najviše rangirana s indeksom od 127 dok je Hrvatska na visokom 4. mjestu s indeksom od 116.
Zanimljivi su i rezultati prehrambenih navika. Sve manje Njemaca jede meso ili ga jedu u manjim količinama zbog svjesnosti utjecaja industrijskih farmi koje su veliki onečišćivači okoliša. Industrijom mesa ispušta se gotovo petina plinova koji utječu na stvaranje efekta staklenika. Talijani, poznati po ukusnoj hrani, prema IQ indeksu ne prednjače u prehrambenom sektoru, nego u poticanju sunarodnjaka na zaštitu okoliša i život u skladu s prirodom. S druge strane, Talijani koji nisu tako osvješteni, takav poticaj i ponašanje smatraju pretjeranim.
Nizozemci često jedu kod kuće i kod njih se najmanje namirnica uzima za van. Jasno im je da se tako primjerice uštedi papir i plastika na kavi za van u čiju proizvodnju se utroše mnogi resursi, a kasnije od ostataka stvara smeće, osobito ako se pravilno ne reciklira. Belgija je lider u razdvajanju otpada, a slijede ju Njemačka i Austrija. Njemci su pak prvaci u korišenju platnenih vrećica, jer su itekako svjesni negativnih posljedica upotrebe plastičnih vrećica.
U Švicarskoj se najviše pazi na zelenu modu, odnosno na korištenje odjeće od organskog pamuka i ostalih materijala čija proizvodnja ima manje štetnih tvari. Zanimljivo je da su kvalitetom prirodne tkanine više zabrinute osobe starije životne dobi, nego mlađi Švicarci koji su više educirani.
Kako bi uštedjeli na gorivu, Britanci voze sporije – zanimljivo, više muškarci nego žene. Time ne samo što smanjuju osobne troškove, nego i emisiju CO2. Rusi idu korak dalje, te općenito manje koriste vozila, odnosno najviše pješače na posao - više od stanovnika drugih zemalja koje su sudjelovale u istraživanju.
62% Španjolaca se radije tušira nego kupa, a odmah iza njih po zelenim navikama potrošnje vode su Francuzi. Španjolcima je zelena inteligencija veća i kada kupuju stan jer im je prilikom kupnje jedan od glavnih faktora odluke energetska učinkovitost.
A u čemu prednjače Hrvati? Mi se možemo ponositi time što pri kupnji tehničke opreme pazimo na ispravnu oznaku. Ne na oznaku robne marke - već na eko-oznake, oznake učinkovitosti, eko-certifikate i slične potvrde energetske efikasnosti. Zanimljivo je da smo upoznati s konceptom pametnog skladištenja energije poprilično te spremni investirati u pametni sustav upravljanja energijom u domu. S Turskom dijelimo prvo mjesto u biranju proizvoda čija ambalaža se kasnije može reciklirati, te smo vrlo visoko na ljestvici ispitanika koji smatraju da je zamjena starih sustava grijanja modernim tehnološkim rješenjima najbolji način za održivu uštedu energije i smanjivanje emisije CO2. Također vjerujemo kako bi izvrsno bilo ako bi moderni sustavi grijanja u budućnosti mogli pametno i automatski regulirati grijanje u skladu s našim navikama, što nam nove tehnologije i omogućuju.
Prema rezultatima ankete žene imaju veću zelenu inteligenciju od muškaraca. Kada je dob u pitanju, najosvješteniji su ljudi 45-54 godine, dok su u dobi 25-34 bolje informirani. Nadamo se da s većom dobi raste i osvještenost jer na mladima svijet ostaje. Pozitivno je što 66% ispitanih smatra da ima prostora za poboljšanja u njihovom svakodnevnom životu kako bi uštedjeli energiju.
U istraživanju su sudjelovali stanovnici Njemačke, Švicarske, Belgije, Austrije, Italije, Francuske, Velike Britanije, Španjolske, Poljske, Rusije, Turske, Nizozemske i Hrvatske. A ukoliko želite saznati više o zelenoj inteligenciji u Hrvatskoj, pratite Green Living.
Nakon obnove troškovi smanjeni s 5000€ na 800€ godišnje
Znate li da zagađen zrak utječe na zdravlje i inteligenciju?
Strategija izgradnje okoliša za veću kvalitetu života