Kako je globalni pad Facebooka, barem na nekoliko sati, učinio svijet nešto boljim mjestom...

Koliko ste puta jučer tijekom večeri iz navike uzeli mobitel, otvorili aplikaciju i počeli skrolati po Facebooku ili Instagramu? I to u trenutku kada ste već znali da postoje poteškoće s uslugom. Ovisnost je gadna stvar.

Portali su se raspisali o poteškoćama i prenosili najnovije informacije, reakcije ili zabavu s Twittera koji je jedini tada radio. Odjednom je bilo normalno i jedino moguće upisati u Google naziv nekog portala ili otići na aplikaciju i informirati se o tome što se događa.

Što se dogodilo?

Prema sada dostupnim informacijama Facebook i ostale njegove usluge na trenutak su nestali s interneta zbog DNS (Domain Name System) i BGP (Border Gateway Protocol) problema. Ukratko, kada korisnik upiše domenu "www.24sata.hr" DNS to prevodi u IP adresu kako bi vaš preglednik mogao učitati resurse s te adrese i otvoriti stranicu. BGP je još šira stvar i omogućuje mrežama da se međusobno pronađu. Internet je mreža koja se sastoji od drugih mreža, a BGP to sve skupa povezuje. Ono što se jučer dogodilo je puno kompleksnije i ovo je pojednostavljeni opis. Metaforički, jučer su spaljeni svi mostovi koji su povezivali Facebookove usluge i internet, pa tako i nas kao krajnje korisnike.

Nezgodan timing

Jučerašnji incident dogodio se u trenutku kada Facebook trese jedan od najvećih skandala još od 2018. godine kada se saznalo za curenje i neovlašteno korištenje podataka milijuna korisnika. Afera Cambridge Analytica po prvi je puta široj javnosti otkrila na koji način se Facebook može zloupotrijebiti i na koji način može utjecati na demokratski proces izbora. 

Novi skandal vezan je za zviždačicu Frances Haugen koja je kao zaposlenik Facebooka imala pristup ogromnoj količini internih podataka i istraživanja, a također je bila upoznata s načinom na koji funkcionira Facebookov newsfeed algoritam.

Facebook je već dugo u nemilosti zakonodavaca zbog u najmanju ruku dvojbenih poslovnih praksi. Ono što bi trebalo zabrinuti Facebook je činjenica kako zviždači u SAD-u uživaju ozbiljnu zaštitu, ali i količina dokumentacije koju Haugen očito posjeduje. Američki SEC već je zaprimio najmanje 8 prijava s ozbiljnim optužbama o laganju investitorima i upitnim poslovnim praksama. 

Konkretno, u prijavi se tvrdi kako je Facebook znao kakav utjecaj njihove platforme imaju u formiranju ekstremističkih stavova kroz poticanje polarizirajućih rasprava i preporuku grupa i tema koje potiču teorije zavjere. Prije svega se tu misli na ulogu Facebooka u napadu na američki Capitol. Takve primjere vidimo i na lokalnoj razini gdje je mnogima Facebook glavna platforma. Interni podaci otkrivaju kako se s platforme miče manje od 2% govora mržnje.

Daljnje optužbe odnose se na interno istraživanje o Instagramu koje je proveo Facebook i koje nikada nije službeno javno objavio. U njemu se tvrdi kako kod 13.5% tinejdžerki Instagram intenzivira razmišljanja o samoubojstvu ili samoozljeđivanju, kod 17% pogoršava poremećaje u prehrani, a kod 1 od 3 loše utječe na percepciju vlastitog tijela.

Ostale optužbe odnose se na ulogu Facebookovih usluga u trgovini ljudima gdje se često žrtve kontaktiraju preko jedne o Facebookovih platformi. Prema svjedočanstvu Haugen "Facebook uvijek bira profit prije sigurnosti."

Što dalje?

Bit će zanimljivo pratiti u kojem smjeru će se razvijati novi skandal i hoće li jučerašnji tehnički problemi biti samo najava mnogo ozbiljnijih problema s kojima će se Facebook kao kompanija suočiti. Facebook je promijenio internet i način na koji komuniciramo. Nije sporno kako postoje mnoge pozitivne stvari u kojima je olakšao naš digitalni život, ali ulaskom u apsolutno sve aspekte života vrijeme je da se ozbiljnije počinje pričati o odgovornosti koju takva moć nosi sa sobom. 

Nije potrebno pratiti događaje u SAD-u kako bismo vidjeli kakav utjecaj imaju društvene mreže (prvenstveno Facebook i Instagram) kroz cijelu pandemiju. Korisnici Facebooka često vole tvrditi kako "misle svojom glavom", a nisu niti svjesni kako su zatvoreni u algoritam koji im servira balon informacija u koje žele vjerovati. Vrijeme je da digitalna medijska kultura i kritičko razmišljanje, učenje o fake newsu postanu dio obrazovnog programa jer pred nama su generacije djece koja se neće sjećati vremena prije Facebooka. Standardi koji postoje za medije i novinarstvo trebaju se odnositi i na velike platforme. Ljudi opasnih namjera, teoretičari zavjera i ostali opskurni likovi prije Facebooka bili su samo to, a onda su dobili platformu i megafon u ruke za plasiranje svojih laži i manipulacija i nameću se kao autoriteti za teme o kojima nemaju apsolutne nikakve kompetencije. Puno je lakše prihvatiti slatku laž, nego kompliciranu i neugodnu istinu.

Jučer je barem na kratko bio dobar dan za novinarstvo, psihičko zdravlje i borbu protiv dezinformacija.