Tech

Komentari 1

Klima je prva: Ovo su trendovi u obrazovanju za 2020. godinu

Klima je prva: Ovo su trendovi u obrazovanju za 2020. godinu

Znanja iz STEM područja sve su traženija i potrebnija, jer će u sljedećem desetljeću biti tražena u većini zanimanja. No procjenjuje je kako su klimatske promjene 'let na Mjesec' generacija koje dolaze

Američka mreža posvećena edukaciji te povezivanju 100.000 STEM nastavnika, 100Kin10, za magazin Forbes prognozirala je koja će biti četiri najveća trenda ove godine u obrazovanju.
Kako navodi Talia Migrom-Elcott, voditeljica 100Kin10, 2018. je bila godina kad su učitelji izašli na ulice, znanstvenici i nastavnici u nikad većem broju se natjecali za upravu, a u medijima se sve više pisalo o važnosti STEM područja u obrazovanju.
2019. je bila godina u kojoj je rastao interes javnosti za učitelje, njihovi prosvjedi su se smanjili, a obrazovanje se sve više povezivalo sa STEM-om. Sve više škola počelo je i s uvođenjem takozvanih "soft skills", vještina koje su potrebne u svakodnevnom životu poput organizacije vremena, surađivanja, kreativnog razmišljanja, rješavanja konflikta, te povezivanja.
Predviđanje 100Kin 10 odnosi se prvenstveno na SAD, te će sadržavati sintezu tisuća podataka iz područja STEM-a i obrazovnog sustava. No ovi trendovi itekako će obilježiti i edukacijsko područje i na našem kontinentu.

1. Raznovrsnost među nastavnicima

S obzirom na to da se analiza temelji na podacima za američki obrazovni sustav, ovaj trend odnosi se na uključivanje više nastavnika drugih rasa (osim bijelaca) koje su sustavno zapostavljene i u ovim područjima.
- Kako bi se povećalo uključivanje i uspjeh učenika drugih rasa u STEM području, oni moraju učiti od nastavnika koji izgledaju poput njih. Iako 50 posto učenika u SAD-u nisu bijelci, među nastavnicima je taj omjer tek 30% - ističe Talia Migrom-Elcott, dodajući kako se različite organizacije u obrazovnom sustavu sve više bave ovim problemom, pa se očekuje da će na to biti i sve pozitivniji odgovor školskih institucija.

2. Tehnološko znanje kao temeljna životna vještina

Učenici odrastaju u vremenu u kojem je tehnologija neodvojivi dio naših života, a za mnoge od njih i neodvojivi dio edukacije u razredima. 2020. će biti godina u kojoj će shvaćanje tehnologije i službeno prerasti pametnu ploču, a edukatori će shvatiti kako njezinoj upotrebi treba prići mnogo opsežnije. 
- Škole već uvode u nastavni proces i "tvrde" i "meke" vještine, kao i digitalnu pismenost, te tehnološke kompetencije. Takvo širenje vještina i znanja pomoglo je milijunima Amerikanaca da od konzumenata postanu proizvođači, a različiti alati sve su dostupniji. Organizacije, edukacijski programi i školske uprave sve više podupiru nastavnike u njihovim naporima da tehnologiju uklope u učionice i edukativni program. Važno je prihvatiti kako bi digitalna pismenost trebala biti sastavni dio priprema i edukacija za nastavnike.

3. Kompjuterska znanost je popularna, ali kronično nedostaje nastavnika

Više od 40 saveznih država u SAD-u strateški povećava dostupnost kompjuterskih znanja od predškolaca do kraja srednje škole. No s obzirom na milijune radnih mjesta u kojima će se u sljedećem desetljeću tražiti kompjuterska znanja, a koja će ostati nepopunjena, primjećuje se kako je kritičan nedostatak edukatora i nastavnika u ovome području.
Očekuje se kako će uslijediti rast upravo u obrazovanju nastavnika u kompjuterskim znanostima, te uvođenje novih načina razmišljanja i u kurikule drugih predmeta.

4. Klimatske promjene su let na Mjesec ove generacije

Morate se ujediniti oko znanosti, poručila je svojim vršnjacima Greta Thunberg, koju je TIME proglasio osobom 2019. godine. I to se upravo događa, učenici počinju preuzimati vodstvo u borbi protiv klimatskih promjena i u tome će im trebati aktualnija STEM znanja da potaknu njihov aktivizam. Također će im iznimno jako trebati znanja da smisle rješenja koja naš planet očajnički treba. Ako postoji nešto dobro u klimatskoj krizi, to bi moglo biti upravo povezivanje nove generacije kroz STEM i inovacije koje bi dale smisao njihovom obrazovanju.
- Lani se pokazalo kako nastavnici koji žele podučavati svoje učenike o klimatskim promjenama često nemaju dovoljno znanja i izvora za to. Iako postoje alati, mnogi nastavnici i učenici nemaju im pristup. Zbog toga nam je potrebno više izvora, manje političkih prepreka i više integriranih STEM rješenja u obrazovnom procesu. Nadamo se da je 2020. godina u kojoj će klima pokazati kako personalizirana i usmjerena edukacija učenika do završetka srednje škole može probuditi želju za proučavanjem STEM-a kod djece iz svih društvenih slojeva. To bi možda moglo vratiti planet u ravnotežu - zaključuje Talia Migrom-Elcott.