Kriptovalute nisu pravi novac, ali se na njih plaća pravi porez

Hrvatsku je mjesecima tresla groznica kriptovaluta utemeljena na pričama o zaradi na digitalnom novcu. Ljudi su povjerovali da će uložiti 10 “nečega” i na kraju dobiti 1000.

Dr. Saša Aksentijević, sudski vještak za informatiku i telekomunikacije, kaže da je vrijednost najpoznatije kriptovalute, bitcoina, vrhunac dosegla sredinom prosinca 2017.

- Do danas je pala otprilike na polovicu te vrijednosti. Dakle, svi koji su u njega uložili prije dva i pol mjeseca sad imaju otprilike pola početnog uloga - kaže vještak Aksentijević.

Više ga je 12 puta nego kuna 

Prema nekim procjenama, samo lani 25.000 ljudi kupilo je bitcoine u Hrvatskoj, a nije on jedina kriptovaluta. Više ih je od 1500, no bitcoin ima najveću tržišnu kapitalizaciju. Njena je veličina, računajući i dvije podvrste bitcoina, a veličina te kapitalizacije 200 milijardi dolara. Toliko novca dobili bi vlasnici kad bi se svi odlučili prodati bitcoine u istom trenutku.

Sljedeće najpoznatije kriptovalute su ethereum, s tržišnom kapitalizacijom od 85 milijardi dolara, i ripple s 35 milijardi. I ethereum je u dva mjeseca izgubio trećinu svoje vrijednosti.

- Za usporedbu, količina kunskog novca u cirkulaciji kod nas trenutačno je 16 milijardi dolara - kaže naš sugovornik. Iako postoji mnogo kriptovaluta, njihovo tržište nije homogeno nego svako ima svoje određeno kretanje cijene, koja ovisi prije svega o ponudi i potražnji. U danu vrijednost kriptovalute može varirati i za 25 posto. A trenutačno je u svijetu u optjecaju oko 400 milijardi dolara svih kriptovaluta.

- Ovo jako podsjeća na dionički balon na našem tržištu 2006. i 2007. Ljudi smatraju kako će nakon njihova ulaganja cijena pojedine kriptovalute nastaviti rasti. No iskustva s početka ulaganja nisu ista kao kasnija – kaže Aksentijević.

Svi koje zanima igra virtualnim novcem trebaju znati da kriptovalute može izdati praktično bilo tko. Nekad se za vrijednost papirnatog novca jamčilo zlatom, a od 1976. SAD je odvojio dolar od zlata, pa iza papira danas stoji samo povjerenje u monetarnu vlast. Iza kriptovaluta ni to.

To nije elektronički novac 

- Po našem zakonu kriptovalute nisu elektronički novac, pa nisu ni pod ingerencijom Hrvatske narodne banke. Mnoge ga države tretiraju kao imovinu, a i kod nas je trebalo podnijeti poreznu prijavu JOPPD obrascem - upozorava dr. Saša Aksentijević.

Zarada na bitcoinu je poput kapitalne dobiti 

Kriptovalute mnoge države tretiraju kao imovinu, a ne kao novac. Tako je i kod nas za poreznike to imovina. Oni koji su ih na vrijeme prodali pa zaradili na trgovini trebali su podnijeti poreznu prijavu do kraja veljače i platiti porez na kapitalnu dobit. Ako netko nije, bilo bi dobro da se javi porezniku i preduhitri eventualne probleme. 

Više 'novca' nego robe na prodaju 

Nekim kriptovalutama može se plaćati, čak kupovati roba, ali rast broja prodavaonica koje ih primaju daleko je manji od porasta broja vlasnika kriptovaluta. Mahom je riječ o špekulantima koji ih imaju radi zarade na porastu njihove vrijednosti, a ne radi kupnje.

Velik je rizik jer nema kontrole 

Velike količine kriptovaluta nestale su iz virtualnih novčanika pojedinaca zbog prijevara tvrtki koje su ih nudile, hakerskih napada ili trećih razloga. Transakcije su teoretski sigurne, ali nema kontrolnih mehanizama i zaštite od prevaranata.

Niz provizija do prvog bitcoina 

Kriptovalute predstavljaju kao sredstvo plaćanja bez provizija, ali u praksi nije tako, kaže sudski vještak dr. Saša Aksentijević. Tko ima kune pa preko eura želi doći do kriptovalute, platit će niz provizija koje mora platiti.

Vole ih trgovci drogom i oružjem

Zbog mogućnosti anonimnog plaćanja, kriptovalute su pogodne za crna tržišta drogom ili oružjem, upozorava dr. Aksentijević i dodaje kako su policije raznih država ugasile puno posredničkih stranica na kojima su se oglašavale te usluge.