Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Znamenita Lubanja C iz Krapine bit će predstavljena međunarodnoj publici u Museo d’Antichità J.J. Winckelmann u Trstu od 22. svibnja do 16. kolovoza 2026. godine
Jedan od najpoznatijih neandertalskih nalaza na svijetu prvi put napušta Hrvatsku. Znamenita Lubanja C iz Krapine bit će predstavljena međunarodnoj publici u Museo d’Antichità J.J. Winckelmann u Trstu u sklopu izložbe "Lubanja C – svjetska paleoantropološka baština".
Izložba "Lubanja C – svjetska paleoantropološka baština" interdisciplinarni je muzeološki i znanstveno-edukativni projekt Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, posvećen jednom od najvažnijih fosilnih nalaza iz fundusa Muzeja - Lubanji C (Krapina 3). Riječ je o najcjelovitijem i najpoznatijem nalazu iz Zbirke krapinskog diluvija, koji predstavlja nezaobilaznu referencu u svjetskoj paleoantropologiji i znanosti o evoluciji čovjeka.
Izložba će biti predstavljena u Museo d’Antichità J.J. Winckelmann u Trst od 22. svibnja do 16. kolovoza 2026. godine.
- Ovo gostovanje predstavlja prvo samostalno predstavljanje Lubanje C izvan granica Republike Hrvatske, čime se ovaj iznimno vrijedan nalaz po prvi put sustavno prezentira međunarodnoj publici u kontekstu velike europske muzejske institucije. Takvo predstavljanje ima posebnu važnost za međunarodnu vidljivost hrvatske znanstvene i kulturne baštine te dodatno potvrđuje značaj krapinskih nalaza u globalnim istraživanjima ljudske evolucije. Istodobno, izložba otvara prostor za jačanje međunarodne stručne suradnje i razmjenu znanja između HPM-a i inozemnog muzeja - navode iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja (HPM).
Nalazište neandertalaca u Krapina jedno je od vrlo važnih mjesta svjetske paleoantropologije. Otkriveno je krajem 19. stoljeća na lokalitetu Hušnjakovo brdo, a istraživano je od 1899. do 1905. godine pod vodstvom znamenitog znanstvenika Dragutina Gorjanovića-Krambergera. Nalazi su stari oko 130 000 godina i čuvaju se u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu.
Krapinska zbirka predstavlja najveću zbirku neandertalaca pronađenih na jednom nalazištu.
Procjenjuje se da su ondje pronađeni ostaci nekoliko desetaka osoba, oba spola i različite dobi, što je omogućilo značajne znanstvene uvide u neandertalce te usporedbe s nalazima iz drugih europskih i azijskih nalazišta. Iako je zbirka iznimno bogata, Lubanja C njezin je najpoznatiji dio. Osim anatomskih obilježja, posebnu pozornost privlače misteriozni urezi na čeonoj kosti koji upućuju na složenije, moguće simboličke aspekte života neandertalaca.
- Središnji dio izložbe čini prezentacija originalnog fosilnog nalaza, izloženog u posebno izrađenoj muzeološkoj zaštitnoj vitrini koja osigurava kontrolirane mikroklimatske i svjetlosne uvjete. Time se posjetiteljima pruža jedinstvena prilika da izravno dožive fosil neprocjenjive znanstvene i kulturne vrijednosti. Uz fizički eksponat, produciran je i istoimeni dokumentarni film snimljen posebno za ovu prigodu, u kojem se kroz atraktivne vizualne prikaze, animacije i stručne komentare znanstvenika interpretira značenje Lubanje C u širem kontekstu spoznaja o neandertalcima - kažu iz HPM.
Izložbu su koncipirali tako da bude pristupačna širokoj javnosti, a istodobno znanstveno utemeljena i relevantna za stručnjake. Uz izloženi fosilni nalaz i film, posjetitelji će imati na raspolaganju popratne publikacije, odnosno katalog izložbe, kako bi se mogli dodatno informirati o fosilnom nalazu i neandertalcima.
U sklopu izložbe predvidjeli su i diskurzivne programe namijenjene široj javnosti i znanstvenoj zajednici, uz sudjelovanje muzejskih djelatnika i vanjskih suradnika iz područja antropologije, paleoantropologije i muzeologije.
- Time se izložba pozicionira ne samo kao muzejska prezentacija, već i kao platforma za razmjenu znanja i stručnih iskustava - dodaju.
Originalni eksponat iz svjetski poznate "Zbirke krapinskog deluvija", odnosno njezin najznačajniji i najpoznatiji fosilni nalaz - Lubanju C, posjetitelji su u Zagrebu imali priliku pogledati od 7. studenoga do 14. prosinca 2025. Ona ne predstavlja samo lice jedne neandertalke prije 130.000 godina, ona figurativno predstavlja lice cijele te zbirke.
Sama lubanja sadrži sva tipična obilježja neandertalaca, no ono što je posebno zaintrigiralo i zapanjilo stručnjake neobični su paralelni urezi, njih ukupno 35, na njezinoj čeonoj kosti.
Oni nisu mogli nastati ni skalpiranjem ni kanibalizmom, kao što su stručnjaci nekad pretpostavljali. Sumnja se da je riječ o nekoj simboličnoj manipulaciji s lubanjom nakon smrti individue, no kakvoj i zašto tek treba rasvijetliti.
Inače, tijekom iskapanja Dragutina Gorjanovića Krambergera prikupljeno je 875 ostataka hominida, 1191 komad kamenog oružja i 2240 ostataka životinjskih kostiju.
- Svi ovi nalazi danas čine 'Zbirku krapinskog deluvija', odnosno krapinskog pleistocena, te se proteklih 120 godina čuvaju i proučavaju u HPM-u u Zagrebu. Zbirka se sastoji od tri cjeline, odnosno tri podzbirke koje se odnose na hominide, pleistocensku faunu i artefakte. Zbirka hominida iz Krapine jedinstvena je po svojoj veličini i raznolikosti te predstavlja najveću svjetsku zbirku neandertalskih kostiju s jednog lokaliteta - kazao je lani voditelj Geološko-paleontološkog odjela HPM-a, muzejski savjetnik Dražen Japundžić.
Jedan od autora izložbe, prof. dr. sc. Ivor Janković s Instituta za antropologiju, tad je kazao kako će Krapina i njezini nalazi sigurno igrati važnu ulogu i u suvremenim istraživanjima neandertalaca u budućnosti.
- Prije nekoliko godina nepobitno smo saznali kroz istraživanja drevnog DNK da neandertalci i danas žive u nama i da svi mi, stanovnici Euroazije, u sebi nosimo direktno njihovo nasljeđe. To otkriće je započelo upravo na jednom drugom hrvatskom nalazištu, špilji Vindija - rekao je tom prilikom Janković.
24sata © 2026
