Michelangelo iz paleolitika: U špilji crtali prvi moderni ljudi

Poslije Altamire, sve je dekadencija, izjavio je poznati slikar Pablo Picasso nakon posjeta španjolskoj špilji Altamiri, poznatoj po brojnim crtežima na zidovima iz razdoblja paleolitika. No Picasso nije računao da se još jedna, jednako vrijedna špilja prepuna paleolitskih crtkarija, nalazi u Hrvatskoj, u Istri.

ARHEOLOŠKO OTKRIĆE STOLJEĆA Senzacija: U pećini u Istri našli crteže stare čak 30.000 godina

Senzacionalno otkriće hrvatskih arheologa koji su u Romualdovoj špilji u Istri našli čak 44 paleolitska crteža svrstalo je našu zemlju uz bok najpoznatijim nalazištima umjetnosti i života Homo sapiensa sapiensa. Povijesno je to otkriće svjetskih razmjera.

- Otkrio sam slikarije još 2010., i to nakon što sam tri godine radio istraživanja u špilji. Do tada sam barem sto puta bio u špilji i nisam ih uočio nego samo prolazio pokraj slikarija. Taj put sam, vodeći kolegu iz Francuske u posjet špilji, odjednom ugledao crvenu boju na zidu. Nisam reagirao na to u tom trenutku. Vratio sam se u istraživanje nakon nekoliko dana i ugledao nešto što se kasnije pokazalo jedinstvenim otkrićem u našoj zemlji - kaže nam ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo. Dodaje kako su paleolitičke slikarije vrlo krhke i slabe očuvanosti. Špilja je inače stara oko 30.000 godina, a procjenjuje se da bi toliko mogli biti stari i pronađeni slikovni prikazi životinja i oblika.

- Crteži su rađeni crvenim okerom, a na njima su se našli motivi bizona, kozoroga te dva motiva stiliziranih ljudskih likova. Tu su i prikazi trokuta koji predstavljaju ženski spolni znak. U to vrijeme ovim su krajem marširali nosorozi, mamuti, prabizoni i pragoveda. Slikarije je napravio razuman čovjek, a ti lovci na divljač zapravo su bili prvi ljudi koji su u sebi nosili klicu umjetnosti - objašnjava Komšo.

Osim crvenih crtkarija na zidovima, naslikanih crvenim okerom, arheolozi su u Romualdovoj špilji našli i mnoge predmete kojima su se ljudi nekoć koristili - kremenu alatku, ulomak okera i nekoliko ulomaka ugljena. Analizom su otkrili da bi starost tih predmeta mogla biti oko 17.000 godina. Sad, kaže Komšo, nastavljaju istraživanja i nadaju se da će dobiti potvrdu još veće starosti slikarija. Inače, prije 30.000 godina područje sadašnjeg nalazišta nije izgledalo ni približno kao danas. Komšo priča da je Limski kanal u to vrijeme bio tek rijeka koja se ulijevala u rijeku Po, a more je bilo dalje.

Ovo je sigurno vrhunsko otkriće. Imamo nešto što je staro 30.000 godina i što je stvarno izvanserijsko. Postoji oko 650 lokaliteta sa špiljskim slikarijama, a na području Balkana otkriven je samo jedan lokalitet, i to prije devet godina, priča nam Komšo.

Dodaje kako je Romualdova špilja trenutačno zatvorena za javnost, a treba pronaći način da se nađena građa adekvatno zaštiti. Osim toga, danas je špilja obitavalište endemske vrste šišmiša.

U svrhu zaštite tog lokaliteta hrvatski su se istraživači povezali s kolegama iz Španjolske i Francuske, koji imaju iskustva u tome i u zaštiti ovakvih vrijednih lokaliteta očuvane paleolitičke baštine. Arheološki muzej Istra i javna ustanova Natura Histrica već su 2017. zatvorili lokalitet zbog zaštite slikarija i endemske vrste šišmiša koja tamo obitava. Ovaj lokalitet štitit će i dalje.

Detalji otkrića u prestižnom časopisu 

- Bit će fizički zaštićen ulaz, bit će kontroliran broj ljudi koji ulazi, bit će zaštićene slikarije od dodira, hodne staze koje su napravljene. Tu je i stvaranje javne svijesti o svim slikarijama i njihovoj vrijednosti. Institucije koje stoje iza toga su spremne i napravit ćemo sve da zaštitimo i prezentiramo te lokalitete - kaže Komšo.

Novosti i detalji o ovom hvalevrijednom otkriću u srijedu su objavljeni u travanjskom broju jednog od najuglednijih svjetskih časopisa - engleskom Antiquityju.

Rad potpisuje međunarodni tim pod vodstvom španjolskog znanstvenika Aitora Ruiz-Redonda, a suautori članka su dva Hrvata, već spomenuti Darko Komšo iz Arheološkog muzeja Istre te Ivor Karavanić s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

'Ovo je naša Altamira' 

- Osjećaj je fantastičan, Hrvatska sad konačno ima svoju Altamiru, što nam je dosad nedostajalo. Ovo nalazište daje cjelovitiju dimenziju života tadašnjih ljudi - kaže nam Ivor Karavanić, profesor s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Dodaje kako su crtkarije iz mlađeg dijela paleolitika, takozvanog razdoblja gornjeg paleolitika.

- U članku su postavljene dvije teze - jedna je da su nalazi stari više od 30.000 godina, a druga da su stari 17.000 godina. Podjednako je moguće, ali to ništa ne umanjuje jer oba doba spadaju pod razdoblje paleolitika, kad su se ljudi najviše bavili lovom i sakupljanjem, ali većinom lovom - objašnjava Karavanić. Ističe kako su životinje tad bile sastavni dio svijeta, kako u smislu materijalnog održavanja, jer se čovjek hranio njima, tako i za duhovni svijet jer su u svjetonazorskom smislu životinje imale bitnu mitsku i religioznu ulogu. Karavanić vjeruje da diljem Hrvatske sigurno postoji još lokaliteta s ovakvim nalazima.

Inače, za crteže iz razdoblja paleolitika na zidovima špilja vjerovalo se da su fenomen koncentriran samo u jugozapadnoj Francuskoj i sjevernoj Španjolskoj, gdje se nalaze nalazišta takvih crteža na poznatim lokalitetima Lascoux i Altamira. Osim u tim dijelovima svijeta, gotovo da ih nema po cijeloj Europi i svijetu. Tek je nekoliko lokaliteta razbacanih u Rusiji i Rumunjskoj.

'Sigurno ima još nalazišta po Hrvatskoj' 

No otkriće u Istri baca novo svjetlo na cijeli slučaj špiljskih crtkarija i paleolitičke umjetnosti na području Hrvatske i cijelog Balkanskog poluotoka. Špiljske crtkarije u Istri, kažu naši arheolozi, lako se mogu povezati s prikazima bizona u drugim špiljama u svijetu. Ovo nalazište svakako bi moglo pridonijeti razvoju turističkih aktivnosti na tom području, kad se istraživanja u špilji završe te kad se ona nanovo otvori za posjetitelje. Na području Balkana paleolitičke gravure pronađene su u špilji Badanj u BiH, ali Karavanić napominje, tamo nije riječ o figurativnim prikazima. Vijest o otkriću hrvatskih arheologa u Istri objavili su i svjetski mediji.