Mogu li EU fondovi pomoći modernizaciji u graditeljstvu?

Solarni paneli, bolja izolacija kuća, sanacija krovova ili čak bojleri koji pridonose energetskoj efikasnosti moći će se subvencionirati iz EU fondova. Važno je da takvu potrebu prepozna država, a građani i ostali krajnji korisnici pokažu interes, rekao je za 24sata pomoćnik direktora Centara za EU pri HGK, Zvonimir Savić.

Imamo novac na raspolaganju, ali nedostaje stručni kadar

U razdoblju od 2007. do 2013. na raspolaganju imamo 150 milijuna eura godišnje. Od druge polovice 2013. na raspolaganju ćemo imati 450 miljuna eura, 2014. milijardu i 11 milijuna eura, a 2015. milijardu i 214 milijuna eura koji će biti preraspoređeni u Kohezijski fond, Europski fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond. 

Ulaskom u EU imat ćemo na raspolaganju više sredstava ali i više odgovornosti. Hrvatskoj nedostaje stručan kadar koji može kvalitetno pripremiti projekte i povući sredstva iz EU fondova. Stoga je i razumljiva nedavna preporuka Petera Harrolda, direktora Svjetske banke ministru regionalnog razvoja i EU fondova Branku Grčiću da se okruži najboljim stručnjacima koji će raditi na projektima za privlačenje europskih sredstava. U protivnom se može dogoditi (a u zadnje vrijeme se to događa) da najbolji ljudi odu u Bruxelles, druge institucije ili u privatni konzultantski sektor, a to su ljudi koji trebaju barem godinu dana da prođu edukacijski ciklus. Zvonimir Savić posebno je istaknuo da priprema kvalitetnih projekata i povlačenje sredstava s ulaskom u EU neće biti pitanje izbora, već jedini način da se članstvo  u EU Hrvatskoj i financijski isplati.

"O uspješnosti povlačenja EU sredstava govori podatak da je zaključno s 30.6.2012, Hrvatskoj uplaćeno 16% sredstava koja nam stoje na raspolaganju za razdoblje 2007-2013.g.  iz pretpristupnog fonda IPA. To zvuči malo, međutim podatak treba sagledati iz konteksta da u su samo 3 države EU od njih 27 imale postotak iskoristivosti veći od 10% u prve 3 godine korištenja EU fondova. Probleme možemo očekivati s 2014.-tom jer ćemo na raspolaganju imati znatno više novaca nego što smo navikli koristiti, a sustav za upravljanje i korištenje EU fondova nije do kraja izgrađen niti je pripremljen dovoljan broj projekata", rekao je Zvonimir Savić.

EU fondovi mogli bi pomoći modernizaciji u graditeljstvu

Ukoliko Hrvatska definira da je prioritet energetska učinkovitost i zaštita okoliša, najviše 6% sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj moglo bi se alocirati za potrebe: instalacija solarnih panela na kućama, izolacija na zidovima, double glazing, čak i bojlere koji pridonose efikasnosti. Takvu mogućnost već koriste države članice EU. Države članice EU koriste i Fond za energetsku efikasnost Europe, koji financira investicije u energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije. Korisnici toga fonda mogu biti općinske, lokalne i regionalne vlasti te javni subjekti.  No, država će nešto definirati kao prioritet ukoliko i građani pokažu interes i inicijativu. Dobar primjer nalazimo u Sloveniji, koja na razne načine potiče energetsku učinkovitost i zaštitu okolišta, pa se tako u Celju s preko 20 mil. eura sufinancirao pogon za preradu otpada od kojeg korist ima 250.000 Slovenaca

Europska unija može financirati gotovo sve, osim zatvaranja nuklearnih elektrana i duhansku industriju. Pitanje je samo što će Hrvatska definirati kao prioritet za razdoblje od 2014 – 2020. godine. Savić je upozorio da je to postupak koji zahtjeva dubinsku analizu, a prvenstveno suradnju ministarstava, multidisciplinarnost i educirani kadar: "Očekujemo da će država definirati prioritete, te strateške dokumente poslati na odobrenje u Europsku komisiju najkasnije do kraja 2013. godine."

Nakon što je država definirala u što primarno želi usmjeriti sredstva iz EU fondova, raspisuje se natječaj na koji se javljaju općine, gradovi, tvrtke sa svojim projektima. Međutim, priprema projekata zahtijeva višestruke analize, kontrole i prilagodbe, za što su potrebni educirani i sposobni ljudi koji znaju kako pripremiti projekt po kriterijima Europske komisije. To je dug proces. Neki projekti čija je priprema započela  prije 6 godina još uvijek nisu završeni. A na kraju krajeva, garancije nema da će se projekt odobriti i povući sredstva iz EU fondova.

"Po mom sudu nama najbolji uzor su Poljska i Mađarska jer je njihov model upravljanja djelomično sličan našem te imaju visok stupanj iskorištenja fondova EU. Od njih se može dosta naučiti jer su imali probleme slične našima", zaključio je Zvonimir Savić.